Već prilikom ugovaranja posla imajte na umu svoj cilj – kako osigurati da dug prema kupcu naplatite u što kraćem roku i sa što manje troškova.

Poduzetnici se često susreću s problemima u naplati svojih potraživanja prema dužnicima.

Čak i ako dobro poslujete u određenom trenutku nenaplaćena dugovanja mogu dovesti do toga da upravo zbog toga sami niste u mogućnosti uredno poslovati i platiti svoje dugove. Time ste postali dio začaranog kruga neplaćanja koji negativno utječe na sve uključene strane pa i na gospodarstvo u cjelini. Čak i ako je riječ o iznosu duga koji ne utječe na vašu likvidnost, nedvojbeno je riječ o frustrirajućoj situaciji koju želite riješiti.  

Neovisno o tome kojim poslom se bavite, prevencija je oko ovog pitanja uvijek najbolje rješenje. Najbolji savjet za poduzetnike koji žele izbjeći ovakve situacije jest da već na samom početku poslovnog odnosa procijene opasnost od nemogućnosti naplate te se ugovorno zaštite u najvećoj mogućoj mjeri. Naravno, što je posao veći, i važnost prevencije sve je veća.

Jednom kad vam netko ne plati, veliku razliku radi odgovor na pitanje jeste li prvo dužni pokrenuti sudski postupak (pa tek potom, ako i kada ishodite pravomoćnu sudsku odluku, možete započeti ovršni postupak) ili možete odmah pokrenuti ovršni postupak. Osim toga, ovisno o okolnostima, u velikoj ste prednosti ako ste kao vjerovnik unaprijed ojačali svoju poziciju i dogovorili instrumente osiguranja plaćanja (zalog, hipoteka, zadužnice, solemnizirani ugovor i dr.). 

Ako ste preskočili ovaj savjet ili ste loše procijenili opasnost, a dužnik ne želi dobrovoljno ispuniti svoju obvezu i platiti dug, imate pravo i mogućnost svoju tražbinu namiriti prisilnim putem.

Unatoč tome što vam je ta situacija neugodna i želite održavati dobar odnos s kupcem, ne zaboravite da je vrlo važno, a često i presudno, brzo djelovati. Čak i ako kupac potvrđuje svoju obvezu, ali vas moli za razumijevanje i obeća platiti „do kraja mjeseca“ ili „ovih dana“, ne zaboravite da upravo vaša pasivnost umanjuje šansu da ćete zaista naplatiti dugovani iznos.

PARNIČNI I OVRŠNI POSTUPAK

Ako dužnik nije dobrovoljno ispunio svoju obvezu, na raspolaganju vam stoje sljedeće opcije:

1. pokretanje ovršnog postupka (pred sudom ili javnim bilježnikom),
2. pokretanje parničnog postupka pred sudom.

Za ocjenu koja od navedenih mogućnosti je primjenjiva u vašem slučaju, prvenstveno je odlučno utvrditi raspolažete li:

• vjerodostojnom ispravom (npr. račun, obračun kamata, izvadak iz poslovnih knjiga)
• ovršnom ispravom (pravomoćnim i ovršnim rješenjem o ovrsi, presudom, sudskom nagodbom, solemniziranim ugovorom, zadužnicom),

jer tada (u pravilu) nemate pravni interes za podnošenje tužbe, već morate pokrenuti ovršni postupak.

Ovršni postupak je postupak u kojem sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje novčanih ili nenovčanih tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava odnosno prisilno osiguranje tražbina.

Ipak, ako dužnik izjavi prigovor protiv rješenja o ovrsi kojeg je izdao javni bilježnik, postupak se nastavlja pred sudom kao da je ponesena tužba (parnični postupak). Pred sudom se vodi parnični postupak i ako ne raspolažete ni vjerodostojnom niti ovršnom ispravom. U sudskom postupku sud odlučuje o osnovanosti i visini vjerovnikova potraživanja i donosi odluku. Po pravomoćnosti i ovršnosti te odluke tek slijedi ovršni postupak odnosno postupak izravne naplate.

Svakako je prije donošenja odluke o najboljem načinu na koji ćete pokušati naplatiti svoje potraživanje potrebno utvrditi ima li dužnik imovine iz koje biste se mogli naplatiti (podaci o dužnikovoj imovini mogu se zatražiti od sudova Republike Hrvatske, katastra, Ministarstva unutarnjih poslova, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva i drugih tijela ili osoba koja vode upisnike ili očevidnike o pravima koja čine imovinu dužnika).

Predmet ovrhe može biti imovina dužnika – novac, nekretnine, pokretnine, vrijednosni papiri, udjeli u trgovačkom društvu, a ovrhovoditelj je taj koji bira predmet ovrhe. Zakonodavac propisuje pojedine iznimke pa je tako od ovrhe izuzet dio primanja dužnika, ovisno o vrsti tog primanja i visini u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj, a samo pod određenim uvjetima može biti izuzeta i jedina nekretnina dužnika.

Uz to, važno je uzeti u obzir da kao dodatnu zaštitu i sredstvo osiguranja tražbine pod određenim pretpostavkama možete od suda zahtijevati i privremene i prethodne mjere.

OSIGURANJE TRAŽBINE – PRIVREMENE I PRETHODNE MJERE

Privremene mjere služe kao osiguranje novčanih i nenovčanih tražbina vjerovnika, a one se mogu predlagati prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka, pa i nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. Opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere kvalificirana je kao subjektivna opasnost, što znači da je vjerovnik dužan dokazati da dužnik poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju. Osim toga, vjerovnik mora dokazati i uzročnu vezu između ponašanja dužnika i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine.

S druge strane, prethodna mjera se može odrediti na temelju odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, odnosno na temelju nagodbe sklopljene pred sudom ili upravnim tijelom, javnobilježničke odluke ili isprave, ako tražbina koja je u tim ispravama utvrđena još uvijek nije dospjela, a može trajati najduže do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu. Sud će na temelju tih isprava odrediti prethodnu mjeru ako vjerovnik učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Ta opasnost je kod prethodnih mjera objektivna – nije potrebno dokazivati konkretne radnje koje dužnik poduzima radi onemogućavanja ili otežavanja naplate novčane tražbine. Dakle, riječ je o blažem stupnju opasnosti za ostvarenje vjerovnikove tražbine u odnosu na privremene mjere i sud o tome odlučuje na temelju vjerojatnosti, a ne na temelju pune izvjesnosti.

Ako se nađete u situaciji da vam netko nije podmirio dug po dospijeću, nemojte čekati.

Najbolje vrijeme za hvatanje u koštac s tim problemom je – danas.

Ako ne primite novac po dospijeću, pošaljite opomenu i sačuvajte dokaz o tome da je druga strana opomenu zaprimila.

Čak i ako se nadate mirnom rješenju nastale situacije, svakako je važno da što prije razmotrite svoju poziciju. U toj fazi – kada još uvijek postoji mogućnost rješenja te situacije – barem možete poboljšati svoju poziciju u slučaju da ćete to dugovanje morati naplatiti prisilnim putem. Jedan od savjeta je da već u toj fazi od dužnika zatražite pisanu potvrdu dugovanja. Iako vam se možda čini da postojanje duga nije ni sporno, najčešći prigovor dužnika u ovršnim i sudskim postupcima je upravo taj – da vam ništa ne duguju. Stoga se nemojte zavoditi usmenim priznanjem dužnika i obećanjima da će plaćanje uskoro izvršiti. Ako je to zaista istina, onda nema opravdanog razloga da dužnik odbije pisano potvrditi osnovu i visinu duga.

Ne zaboravite na važnost čuvanja pisanih tragova o svim važnim segmentima poslovnog odnosa s kupcem – posebno onim koji nije platio.

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Koje usluge pružaju odvjetnici u vezi naplate potraživanja koje imate prema dužnicima?

Naplata dugovanja nije lak ni jednostavan posao pa se preporuča vjerovnicima da se obrate osobama ovlaštenima za pružanje pravne pomoći. Brojni sudski postupci ukazuju na to da naplata dugovanja može biti dugotrajan i skup proces. Čak i kad ishodite sudsku odluku, dužnik možda više nema imovine iz koje se možete naplatiti.

Odvjetnik vam može pružiti pravnu podršku tijekom postupka naplate dugovanja te naći način koji u vašoj konkretnoj situaciji najviše štiti vaša prava i interese i osigurava ono što želite – naplatu duga u najkraćem mogućem roku i s najmanje troškova.

Oko ovih i svih drugih pitanja koja vas muče, slobodno nam se obratite.

Nemojte biti jedan od onih koji pričaju priču o podstanarima „iz pakla“ ili o „ludom gazdi”, s kojima su godinama izlazili na kraj.

Znatan postotak stanovnika Hrvatske svoje stambeno pitanje rješava unajmljivanjem stana. Iako je zakonom propisan pisani oblik, mnogi ne zaključuju ugovor o najmu nekretnine u pisanom obliku, s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza.  Ipak, propustom zaključivanja ugovora u pisanom obliku ne samo da kršite zakon, već prvenstveno sebe izlažete znatnim problemima u slučaju spora.

1) Definirajmo „najam”

Ugovorom o najmu stana obvezuje se najmodavac (osoba koja iznajmljuje stan) predati stan za stanovanje najmoprimcu (osobi koja unajmljuje stan), a najmoprimac za to korištenje plaća određenu najamninu.

2) Pročitajte ugovor prije nego ga potpišete

Ugovor o najmu nekretnine prema zakonu mora biti zaključen u pisanom obliku te je propisan i njegov minimalni sadržaj.

Međutim, nije dovoljno da samo nešto potpišete. Ne zaboravite da ste potpisom tog ugovora stekli određena prava, ali i obveze koje morate ispuniti. Ako se koristite ugovorom koji niste sami sastavljali, osobito je važno da prije potpisivanja pažljivo pročitate ugovor. Nemojte pronalaziti isprike da to ne učinite, neovisno o tome jeste li u poziciji najmodavca ili najmoprimca. Budite sigurni da razumijete sve odredbe – od toga kada ste kao najmoprimac dužni platiti stanarinu odnosno što kao najmodavac možete ako najmoprimac kasni s plaćanjem do toga koliko često najmodavac može doći provjeriti stan.

3) Vaša prava i obveze – saznajte što piše u zakonu

Ugovorom o najmu najmodavac i najmoprimac uređuju međusobne odnose, a sve one uvjete koji nisu zakonom propisani kao obvezni – slobodni ste urediti prema svojoj volji.

Dakle, zadatak jedan je da se informirate o svojim pravima i obvezama iz ugovora.

Zadatak dva je da se informirate o zakonskim obvezama jer se zakonske odredbe primjenjuju na sve ono što nije uređeno ugovorom.

4) Plaćanje najamnine – kako, kada i koliko

Ugovor o najmu stana mora sadržavati odredbu o visini najamnine i načinu njezina plaćanja. Ugovorne strane imaju slobodu ugovoriti rokove plaćanja i način plaćanja koji im odgovaraju. Možete dogovoriti da se najam plaća mjesečno i primjerice do 5.-og u mjesecu za tekući mjesec, ali nema zapreke da se ugovori drugačije plaćanje pa tako i do 5.-og u mjesecu za prethodni mjesec ili kvartalno, polugodišnje ili godišnje plaćanje najamnine.

Osim rokova, potrebno je urediti i kako će se konkretno najamnina plaćati. Vodite računa da ako plaćate na račun – uvijek imate dokaz o plaćanju. S druge strane, ako plaćate „na ruke“ – najmoprimcu je u interesu inzistirati da se pri svakoj predaji novca potpiše priznanica o primljenim sredstvima i da te priznanice čuva.

5) Plaćanje režija – tko plaća pričuvu

Uz najamninu, u pravilu najmoprimac snosi troškove režija. Kada je riječ o troškovima režija – definirajte koje točno ste dužni plaćati. Prije odluke o tome koji stan vam odgovara, unaprijed se raspitajte o troškovima u ljetnom i zimskom razdoblju. Tražite od najmodavca da vam pokaže energetski certifikat. U ugovoru definirajte na koji način je najmoprimac u obvezi snositi troškove – izravno pružateljima usluga ili posredno plaćanjem najmodavcu.

Jako je važno da prilikom preuzimanja stana očitate brojila za struju, plin i vodu te provjerite postoje li zaostaci.

Posebno raspravite tko plaća pričuvu i, ako ju plaća najmoprimac, umanjuje li mu se za taj iznos cijena najma i, neovisno o tome što ste dogovorili, to navedite u ugovoru. Ako je ugovoreno da pričuvu plaća najmoprimac – definirajte odnosi li se na to samo na „redovnu“ pričuvu ili i na tzv. „izvanrednu“ pričuvu (veći zahvati na zgradi).

6) Vrijeme trajanja najma

Obvezni sastojak ugovor o najmu je i odredba o vremenu trajanja najma.

Postoje dvije vrste ugovora po trajanju: na određeno i neodređeno. Navedeno je važno i radi toga što su u zakonu pojedina pitanja iz ugovora o najmu različito uređena ovisno o tome je li riječ o ugovoru na određeno ili neodređeno vrijeme.  

Primjerice, slobodno ugovorena najamnina iz ugovora o najmu stana zaključenog na neodređeno vrijeme ne može se mijenjati prije isteka roka od jedne godine.

Osim toga, ugovor o najmu stana sklopljen na određeno vrijeme smatrat će se prešutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako ni jedna ugovorna strana najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena ne obavijesti u pisanom obliku drugu ugovornu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor na određeno vrijeme za daljnje razdoblje.

Ako ste zaključili ugovor o najmu na određeno vrijeme, vodite računa i o tome da ćete možda biti u situaciji da prije isteka ugovora želite otkazati ugovor, a što nećete moći ako to niste ugovorili. S druge strane, ako ste zaključili ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme, kao najmoprimac možete otkazati ugovor, ali ste o tome dužni izvijestiti najmodavca najmanje 3 mjeseca prije dana kada namjeravate iseliti iz stana.

7) Kućni ljubimci – jesu li dopušteni ili ne?

Pažljivo dogovarajte uvjete oko svog najma i prije potpisivanja raspravite što najmoprimac smije, a što ne smije. Možda će vam u određenom trenutku biti važno znati možete li dovesti kućnog ljubimca. Čak i ako ne piše u ugovoru o najmu, zabrana može biti sadržana i u kućnom redu zgrade. Najmodavac vam smije zabraniti držanje svih kućnih ljubimca u stanu ili se zabrana može odnositi samo na neke kućne ljubimce. Čak i ako (još) nemate ljubimca, svakako ne škodi raspraviti i to pitanje na vrijeme.

Najmodavaci tvrde da vole životinje, ali ih u stanu uglavnom ne dopuštaju.

8) Iznenadni posjeti najmodavca

Najmodavac nema pravo ulaziti u stan u vrijeme kada to nije dogovoreno s najmoprimcem. S druge strane, najmoprimac i drugi korisnici stana dužni su najmodavcu ili osobi koju najmodavac ovlasti dopustiti ulazak u stan u slučaju popravaka te u vezi s kontrolom korištenja stana.

Radi sprječavanja neugodnosti oko toga koliko kontrole je previše kontrole – najbolje je ugovorom unaprijed definirati ritam dolaska najmodavca. Navedeno možete učiniti, primjerice, na način da se odredi pravo najmodavca da jednom u određenom razdoblju (mjesec, kvartal, polugodište) ima pravo pregledati stan i druge prostorije koje najmoprimac koristi, uvijek uz prethodnu najavu.

9) Kad najmodavac može otkazati odnosno raskinuti ugovor o najmu

Neovisno o ugovorenom roku važenja najma, najmodavac može otkazati ugovor o najmu stana ako se najmoprimac ili drugi korisnici stana koriste stanom suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana. Navedeno osobito obuhvaća a) ne plaćanje najamnine i drugih troškova u vezi sa stanovanjem u ugovorenim rokovima, b) ako najmoprimac stan ili njegov dio daje u podnajam, bez dopuštenja, c) ako najmoprimac ili drugi korisnici stana ometaju druge najmoprimce ili korisnike zgrade u mirnom korištenju, d) ako se stanom dulje od 30 dana koristi treća osoba bez dopuštenja najmodavca, a nije riječ o osobama za koje to zakon iznimno dopušta, e) ako se najmoprimac ili drugi korisnici stana koriste stanom u cijelosti ili djelomično za druge namjene od stanovanja.

Otkazni rok za iseljenje najmoprimca iz tih razloga je tri mjeseca.

Dodatno zakon propisuje da najmodavac može otkazati ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme i ako se u taj stan namjerava useliti sam ili namjerava useliti svoje potomke, roditelje ili osobe koje je prema posebnim propisima dužan uzdržavati. Ipak, kako u tom slučaju razlog za otkaz nije na strani najmoprimca, najmodavac može otkazati ugovor o najmu stana sklopljen na neodređeno vrijeme samo ako je najmoprimcu osigurao drugi odgovarajući stan s pravima najma stana na neodređeno vrijeme. Otkazni rok za iseljenje najmoprimca u tom slučaju je šest mjeseci.

Osim toga, najmodavac može raskinuti ugovor o najmu stana ako:

1. najmoprimac ili drugi korisnici zajedničkim prostorijama, uređajima i dijelovima zgrade svojom krivnjom nanose štetu koju u roku od 30 dana nisu otklonili,
2. ako najmoprimac preinačuje stan, zajedničke prostorije i uređaje zgrade bez prethodne pismene suglasnosti najmodavca.

10) Solemnizirani ugovor o najmu stana

Zakonom o najmu stanova nije propisana obveza solemnizacije ugovora o najmu stana. Međutim, solemnizirani ugovor donosi brojne prednosti, osobito za najmodavca. Stoga se, kao oblik dodatne zaštite za najmodavce, nakon zaključenog ugovora o najmu, najmodavcima preporučuje zaključiti solemnizirani ugovor o najmu koji ima snagu ovršne isprave.

Ugovor o najmu koji je solemnizirao javni bilježnik znatno ubrzava proces naplate i/ili iseljenja. To znači da najmodavac u slučaju kad najmoprimac krši ugovor, bilo tako da ne plaća najamninu ili odbija iseliti po prestanku ugovora – može odmah pokrenuti ovršni postupak protiv najmoprimca.

Dakle, ako imate solemnizirani ugovor nema potrebe za prethodim pokretanjem sudskog postupka u kojem se tek treba utvrditi obveza na plaćanje odnosno na iseljenje.

S druge strane, ako imate običan ugovor o najmu, a najmoprimac odbija dobrovoljno iseliti i još vam, k tome, ne plaća – prvo morate pokrenuti postupak pred sudom.

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Koje usluge pružaju odvjetnici u vezi najma?

Odluka o davanju / uzimanju nekretnine u najam nije lak ni jednostavan posao pa se preporuča i najmodavcima i najmoprimcima da se obrate osobama ovlaštenima za pružanje pravne pomoći. Brojni sudski postupci ukazuju na to da pri odabiru osobe od koje ćete unajmiti i kojoj ćete iznajmiti stan ili drugu nekretninu nikad dovoljno opreza. Razumljivo je da obje strane žele proći što jeftinije, ali ulijetati u sumnjive i neprovjerene dogovore često ispadne najskuplje rješenje.

Odvjetnik vam može pružiti pravnu podršku tijekom postupka te zaštititi vaša prava i interese.

Oko ovih i svih drugih pitanja koja vas muče, slobodno nam se obratite.

Supružnici po slobodnom izboru mogu urediti imovinskopravne odnose na postojećoj ili budućoj imovini.

Bračni ugovor može se zaključiti prije braka i tijekom braka, a ima i jednaku snagu neovisno o tome kako ste ga nazvali.

Obiteljskim zakonom nije određen predmet bračnog ugovora pa je svaki sporazum koji nije protivan prisilnim propisima dopušten.

Iako većina ljudi ugovor kojim bračni drugovi uređuju svoje međusobne odnose u vezi imovine naziva “predbračnim ugovorom”, zakonodavac ne poznaje termin „predbračnog ugovora“, već samo bračnog. (Pred)bračni ugovor ima jednaku snagu neovisno o tome kako ste ga nazvali te jeste li ga zaključili prije samog braka ili tijekom njega.

TKO GA MOŽE ZAKLJUČITI?

Prema važećem zakonodavstvu bračni ugovor mogu zaključiti:

1. bračni drugovi odnosno nevjesta i ženik,
2. izvanbračni drugovi odnosno neudana žena i neoženjeni muškarac čija životna zajednica traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka,
3. istospolni životni partneri prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola,
4. neformalni životni partneri prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola odnosno dvije osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica njihovog obiteljskog života traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva.

ŠTO JE MOJE, A ŠTO JE TVOJE?

Prema hrvatskom pravu bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.

Bračna stečevina je:

• imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine,
• dobitak od igara na sreću (npr. jackpot),
• imovinska korist od autorskoga prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom bračne zajednice.

Vlastita imovina je:

• imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina,
• imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na nekom drugom pravnom temelju (npr. nasljeđivanjem ili darovanjem od svojih roditelja),
• autorsko djelo onoga bračnog druga koji ga je stvorio.

ŠTO AKO SE RAZVODIMO, A NISMO ZAKLJUČILI BRAČNI UGOVOR?

Ako ne uredite odnose (pred)bračnim ugovorom, zakonodavac je odredio tko će biti vlasnik imovine koja ste stekli tijekom braka i koja predstavlja bračnu stečevinu.

Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.

Iako vlastita imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka ostaje njegova vlastita imovina, u praksi je vrlo često utvrditi što je netko imao prije braka odnosno prije početka bračne zajednice, a što su stekli radom.

Brojni su primjeri gdje se vlastita i zajednička imovina sjedine, primjerice bračni drugovi grade kuću na zemljištu koju su jednom bračnom drugu darovali njegovi roditelji, a kuću grade dijelom zajedničkim sredstvima, a dijelom darom od roditelja drugog bračnog druga.

S protekom vremena i pisanih tragova što je bilo čije – navedeno je teško i skupo dokazivati.

Upravo (pred)bračni ugovor može poslužiti u svrhu definiranja i tih pitanja.  

ZAŠTO ZAKLJUČITI UGOVOR AKO SE VOLIMO?

Zaključenje (pred)bračnog ugovora sve je češće, ali nerijetko izaziva neugodu. Međutim, zaključenje takvog ugovora ne znači da se ne volite niti da ulazite u brak razmišljajući o razvodu odnosno s „figom u džepu“. Upravo taj ugovor je ujedno i poticaj za otvoren odnos i razgovor o međusobnim željama i očekivanjima u budućnosti. Kao takav on predstavlja i osnovu za početak zajedničkog života na zdravim i čvrstim temeljima.

Dobro napisan (pred)bračni ugovor omogućuje paru da postignu dogovor o tome što je pošteno i pravedno dok se međusobno uvažavaju i vole.

Naime, razvodi u pravilu negativno utječu na samu osobu i na njezin odnos prema bivšem partneru, a što gotovo uvijek bitno mijenja i stav o tome što bi bilo pošteno i pravedno. Osoba zbog raznih razloga, primjerice ljutnje ili straha, može odbijati sporazumno riješiti imovinske odnose s bivšim partnerom. Navedeno ujedno znači nužnost vođenja sporova koji mogu trajati i po nekoliko godina, dodatno produljujući i poskupljujući neugodnosti samog procesa razvoda.

Bračnim ugovorom izbjegavaju se brojni i dugotrajni sporovi oko imovine, a koji ujedno znače i visoke troškove suda i odvjetnika u slučaju nemogućnosti postizanja dogovora.

Uostalom, ne brinite, bračni ugovor može biti raskinut ili izmijenjen, naravno kad o tome postoji suglasnost obje ugovorne strane. Uz to možete i novim bračnim ugovorom u cijelosti izmijeniti postojeći dogovor ili regulirati odnose u odnosu na novu imovinu ili neka pitanja koja se u prethodnom propustili urediti.

U KOJOJ FORMI SE ZAKLJUČUJE UGOVOR?

Bračni ugovor zaključuje se u pisanom obliku, s time da potpisi ugovornih strana moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika.

Ipak, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odlukama broj Rev-2132/1995 i Rev-1069/2005 izrazio pravno shvaćanje prema kojem je sporazum o diobi zajedničke imovine, iako nije sklopljen u pisanom obliku, valjan – ako je izvršen.

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Slobodno nam se obratite:

• ako želite sastav bračnog ugovora
• ako želite provjeriti nacrt bračnog ugovora koji je sastavila druga strana
• ako smatrate da ste nakon razvoda dobili manji dio od onog koji vam pripada
• ako niste sigurni koje bi rješenje za vas bilo najprikladnije ili vam je potrebna kombinacija rješenja oko uređenja imovinskopravnih odnosa u braku, izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici

Saznajte koja su vaša prava i mogućnosti te način na koji ih možete ostvariti.

1. ŠTO JE TO AUTORSKO DJELO?

Autorskim djelom smatra se bilo koji rezultat stvaralačkog rada koji je toliko poseban da ga nitko drugi ne bi stvorio u potpunosti jednakim.

Primjeri autorskih djela su fotografije, projekti, pisana djela, glazbena djela, slike i drugi likovni izražaji, grafički dizajn, računali programi i dr.

2. ŠTO AKO MI JE NETKO UKRAO IDEJU?

Ideja u pravnom smislu ne vrijedi ništa.

Ideja ima na bacanje, neki ljudi svaki dan imaju novu ideju. Rijetki su oni koji poduzmu korake da ideju izraze i time stvore autorsko djelo.

Ideje nisu predmet zaštite autorskog prava, one su slobodne. Autorsko pravo štiti izražaj ideje, čime tek nastaje autorsko djelo.

Ako čekate povoljni trenutak za izražaj svoje ideje, najbolji način da se zaštitite od krađe jest da svoju ideju ni sa kim ne podijelite.

3. TKO SVE MOŽE BITI AUTOR?

Autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo. To može biti profesionalni fotograf, dijete koje izradi crtež ili programeri koji izrade video igricu.

Pravna osoba može biti nositelj prava korištenja autorskog djela koje joj je prenijela fizička osoba – autor.

4. MOGU LI RASPOLAGATI AUTORSKIM PRAVOM?

Autori često ustupaju imovinska prava nad svojim djelima, u zamjenu za plaćanje naknade koja ovisi o korištenju djela.

Ipak, moralna prava autora uvijek su vezana uz osobu autora i ne mogu se prenositi, osim u slučaju smrti autora.

Autor može za drugoga osnovati pravo na temelju kojeg će drugi moći autorsko djelo koristiti na svaki ili na određen način. Tako pravo može biti osnovano kao isključivo ili neisključivo pravo, ograničeno sadržajno, vremenski ili prostorno. Autor je dužan suzdržavati se postupaka koji bi ometali nositelja prava iskorištavanja u izvršavanju njegova prava.

5. U KOJEM OBLIKU MOGU RASPOLAGATI SVOJIM DJELOM?

Da, zakon propisuje da ugovor kojim se stječe pravo iskorištavanja autorskog djela mora biti sklopljen u pisanom obliku.

Izuzetak od ovog općeg pravila odnosi se na mali nakladnički ugovor (ugovor o izdavanju i drugom iskorištavanju članaka, fotografija, crteža, videoisječaka i drugih autorskih priloga u dnevnom i periodičnom tisku, publikacijama ili elektroničkim publikacijama) koji ne mora biti sklopljen u pisanom obliku.

6. ŠTO AKO SAM DOGOVORIO PREMALU NAKNADU?

Ako se izvorno ugovorena naknada pokaže nerazmjerno niska u usporedbi sa svim naknadnim relevantnim prihodima ostvarenim iskorištavanjem djela, autor ima pravo na prilagodbu izvorno ugovorenih naknada u autorskopravnim ugovorima sukladno promijenjenim okolnostima.

7. DOKAD TRAJE AUTORSKO PRAVO?

Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na to kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, ako zakonom nije drukčije određeno.

8. KOJI JE OBVEZNI SADRŽAJ AUTORSKOPRAVNOG UGOVORA?

Svaki autorskopravni ugovor mora imati navedeni minimalni sadržaj propisan Zakonom. Tako ugovor mora sadržavati barem djelo na koje se odnosi, način korištenja, naknadu za korištenje djela ili izričitu odredbu da se pravo korištenja osniva bez naknade te osobu ovlaštenu na korištenje autorskog djela.

9. MOŽE LI PREDMET UGOVORA BITI MOJE BUDUĆE DJELO ILI SVA MOJA BUDUĆA DJELA?

Ugovor može biti zaključen i u pogledu autorskog djela koje još nije stvoreno, ali pod pretpostavkom da se njime odredi barem vrsta i način korištenja budućeg djela. Ipak, odredba ugovora o osnivanju prava iskorištavanja na svim autorovim budućim djelima ništetna je.

10. ŠTO MOGU AKO NETKO POVRIJEDI MOJE AUTORSKO PRAVO?

Povrede autorskog prava mogu biti raznolike, ovisno o tome o kojem se konkretno autorskom djelu radi. Postoji nekoliko mogućih razina zaštite autorskog prava i to:

1. građanskopravna,
2. kaznena,
3. prekršajna i
4. upravna.

Najčešća zaštita za koju su zainteresirani autori odnosno nositelji prava je građanskopravna zaštita. Radi zaštite nečijeg prava se pred nadležnim sudom pokreće tužba protiv osobe koja je neovlašteno i bez odobrenja koristila nečije autorsko djelo.

Od te osobe se može tražiti prestanak uznemiravanja, naknada štete, povrat stečenog bez osnove kao i utvrđenje učinjene povrede te objavu pravomoćne presude kojom je sud, makar i djelomično, udovoljio zahtjevu usmjerenom na zaštitu nositeljevih prava.

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Koje usluge pružaju odvjetnici za autorsko pravo?

Slobodno nam se obratite:

• ako vas zanima procjena mogućnosti autorske zaštite djela,
• ako vas zanima pravno zastupanje pred sudovima,
• ako trebate sastav ugovora u vezi ustupanja prava korištenja i drugih vrsta ugovora,
• ako niste sigurni koje bi rješenje za vas bilo najprikladnije ili vam je potrebna kombinacija rješenja oko pitanja autorskog prava ili intelektualnog vlasništva.

Odabrali ste stan, dogovorili kupoprodajnu cijenu i uvjete i sad se samo čeka potpis zadnje verzije ugovora?

Prije nego potpišete kupoprodajni ugovor odnosno predugovor, dajte si vremena da ga jednom pročitate i provjerite sljedeće.

1. Je li u ugovor uneseno što ste dogovorili?

Obratite pozornost na sadržaj ugovora i provjerite jesu li odredbe u skladu s detaljima koje ste dogovorili. Ako vam nije jasna neka odredba ugovora, inzistirajte na takvoj odredbi koju možete shvatiti i koja predstavlja vašu pravu volju. Vodite računa da ugovori obvezuju i zato ugovor treba biti pisani trag o dogovoru i rezultatima pregovora u svim svojim bitnim sastojcima.

2. Je li se zemljišnoknjižno stanje izmijenilo?

Nekretninu kupujte samo od vlasnika nekretnine koji je upisan u zemljišne knjige. Ne povodite se obećanjima da će „sve riješiti“. Osim toga, prije potpisa ugovora, provjerite još jednom jesu li “papiri čisti” odnosno je li stanje u zemljišnim knjigama u međuvremenu izmijenjeno kao i postoji li naznaka u međuvremenu podnesenih zabilježbi, tereta odnosno neriješenih plombi.

3. Kako je opisan predmet kupoprodaje?

Provjerite odgovara li opis nekretnine onom što ste u naravi odlučili kupiti i je li nekretnina opisana sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama i stanju u zemljišnim knjigama.

4. Jesu li jasni uvjeti plaćanja?

Kupoprodajna cijena je najbitniji sastojak ugovora o kupoprodaji. Pročitajte ugovor još jednom i provjerite shvaćate li zaista koja je (ukupna) cijena i kako će biti plaćena (iz osobnih sredstava ili kreditom), pod kojim uvjetima i u kojim rokovima te uračunava li se kapara u cijenu ili će biti vraćena. Ako vam to nije jasno ili u ugovoru postoje nedorečenosti, inzistirajte na izmijeni tih odredbi.

5. Jesu li vremenski rokovi za plaćanje realni?

Neovisno o tome plaćate li cijenu iz vlastitih izvora ili iz kredita, provjerite jesu li rokovi plaćanja realni. Radije budite umjereno pesimistični i prilikom ugovaranja rokova nemojte zaboraviti da se mogu pojaviti određene komplikacije – primjerice s bankom oko kredita i/ili prebacivanja sredstava. Čak i ako vam banka kaže da će sve biti realizirano za 30 dana, ugovorite dodatnih 15 dana za svaki slučaj.

6. Je li se prodavatelj obvezao “očistiti” nekretninu prije isplate cijene?

Ako ste odlučili kupiti nekretninu na kojoj zemljišnoknjižno stanje nije „čisto“, prije potpisa ugovora još jednom pročitajte ugovor i provjerite jesu li jasne obveze prodavatelja oko brisanja tereta i plombi i koje su vaše mogućnosti ako prodavatelj ne ispuni svoje obveze.  

7. Je li jasno tko plaća porez i koji se porezi plaćaju?

Provjerite je li u kupoprodajnu cijenu uključen porez i je li ugovoreno tko ga plaća. Računajte na to da će te, uz cijenu, dodatno platiti porez na promet nekretnina, osim ako je drugačije ugovoreno.

Dodatno, ako je riječ o novogradnji za koju vam prodavatelj kaže da se ne plaća porez na promet nekretnina, provjerite je li to zaista tako i je li se na to ugovorno obvezao.

8. Možete li odustati od ugovora i može li prodavatelj odustati od ugovora?

Kapara je najčešće novčani iznos koju kupac daje prodavatelju kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da će se ugovor ispuniti.

Opće je zakonsko pravilo da strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem dvostruke kapare. Ipak,  dopušteno je uz kaparu ugovoriti pravo da se kapara smatra odustatninom i da svaka strana može odustati od ugovora gubitkom kapare, odnosno vraćanjem dvostruke kapare.

U zadnje vrijeme prodavatelji inzistiraju da se kapara ugovori kao odustatnina kako bi se zaštitili od tržišnih promjena u vremenu između zaključenja ugovora i njegova ispunjenja, npr. porast cijena, bolji kupci i sl.

Brojni su primjeri gdje su ljudi dogovorili kupnju stanova u izgradnji, dogovorili cijenu i uvjete plaćanja pa nakon godinu dana samo primili obavijest o odustanku od ugovora (uz vraćanje dvostruke kapare). Dvostruka kapara mala je utjeha onima koji nisu očekivali takav ishod pa su već prodali svoje nekretninu, a za ranije dogovorenu cijenu na tržištu više ne mogu pronaći odgovarajući stan.

Stoga prije potpisa ugovora provjerite još jednom jeste li ugovorili kaparu kao odustatninu.

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Koje usluge pružaju odvjetnici koje se bave nekretninama?

Kupoprodaja nekretnine nije ni lak ni jednostavan posao pa se preporuča i kupcima i prodavateljima da se obrate osobama ovlaštenima za pružanje pravne pomoći. Brojni sudski postupci ukazuju na to da pri kupoprodaji nekretnina nikad dovoljno opreza. Razumljivo je da kupci žele proći što jeftinije, ali ulijetati u sumnjive i neprovjerene dogovore često ispadne najskuplje rješenje.

Odvjetnik vam može pružiti pravnu podršku tijekom postupka prodaje odnosno kupnje te zaštititi vaša prava i interese.

Oko ovih i svih drugih pitanja koja vas muče, slobodno nam se obratite.