8 SAVJETA ZA KOJE SVI PODUZETNICI TREBAJU ZNATI

Nakon što počnete voditi posao, suočit ćete se s mnoštvom obveza i odgovornosti koje do tada niste imali.

Budite odgovorni i razmišljajte unaprijed – počnite s ovih 8 savjeta.

1. Brend i zaštitni znakovi – žig (“registered trade mark“)

Brendiranje društva danas je važnije nego ikad prije. Iako mnogi misle da se brend sastoji samo od elemenata kao što su logotip ili boja, brend je zapravo cijeli identitet vašeg poslovanja koji vam daje prepoznatljivost. Mnogi poduzetnici razumiju važnost brenda, ali ne obraćaju dovoljnu pozornost na njegovu zaštitu. Zaštitom brenda dobivate učinkovit alat za zaštitu od toga da netko kopira vaš proizvod, a istovremeno umanjujete i mogućnost da kršite tuđa prava.

Brend se može zaštititi kroz zaštitu žiga (engl. trademark), industrijski dizajn, autorska i srodna prava, no u praksi je to najčešće zaštita žiga. Smisao žiga je postizanje prepoznatljivosti i razlikovnosti proizvoda i usluge na tržištu u odnosu na iste ili slične proizvode i usluge drugih proizvođača i pružatelja usluga. Dakle, žig svojem nositelju ne daje monopol na proizvod ili uslugu, već isključiva prava nad prepoznatljivim znakovima (ime, logotip, boja, zvuk, uzorak, pakiranje) po kojima se vaš proizvod ili usluga razlikuje u odnosu na ostale.

Neovlaštena uporaba žiga iznenađujuće je čest pravni problem s kojim se suočavaju poduzetnici i to najčešće u ovim primjerima:

  • poduzetnik za svoj novi proizvod odluči koristiti znak koji je netko drugi već odabrao za istovjetne proizvode i usluge, k tome ga i pravno zaštitio ili,
  • poduzetnik koji nije zaštitio svoj znak sazna da ga je netko drugi u međuvremenu kopirao i pravno registrirao.

Zaštita žigom predstavlja učinkovito sredstvo kojim proizvođači i pružatelji usluga štite sredstva koja su uložili u promidžbu i marketing svojih proizvoda i usluga. Za neovlaštenu uporabu žiga, čak i kada je učinjena u neznanju, predviđena je materijalna pa i kaznena odgovornost.

Stoga ako imate novi proizvod ili uslugu, najprije provjerite je li ime koje ste smislili zaista toliko originalno da ga nitko drugi prije vas već nije zaštitio. Provjera se provodi pretraživanjem baza podataka za žigove.

S druge strane, jednom kad ste uložili u svoj brend, svakako razmislite o tome da ga i pravno zaštitite. Tako se štitite od konkurencije koja želi kopirati vaš proizvod i okoristiti se onim što ste vi stvarali godinama.

2. Ugovori o povjerljivosti i tajnosti podataka (non-disclosure agreement – NDA)

Ugovori o povjerljivosti i tajnosti podataka postali su dio svakodnevnice, služeći kao preduvjet za uspostavljanje povjerenja između poslovnih subjekata. Važnost tih ugovora nije samo u situaciji kada su povjerljive informacije otkrivene, već oni, upravo zbog definiranih posljedica u slučaju kršenja obveza iz ugovora, učinkovito služe i kao prevencija da do nedopuštenih otkrivanja ni ne dođe.

U suštini, NDA ugovori uspostavljaju odnos povjerenja između dvije ili više strana. Ugovori predviđaju situacije u kojima barem jedna strana, a često i sve uključene strane, dijele povjerljive informacije i štite sadašnju i buduću sigurnost tih informacija na način da se propisuju pravila postupanja s tim informacijama i posljedice povrede tih obveza. Jednom potpisan, ugovor omogućuje otvoreni dijalog između ugovornih strana, stvarajući okruženje u kojem ugovorne strane mogu otvoreno i slobodno raspravljati i postići cilj poslovnog odnosa, bez straha da druga ugovorna strana može slobodno iskoristiti te informacije za svoju korist.

3. Poslovni ugovori – ne zaboravite na sitna slova i opće uvjete

Imate puno posla pa ugovore potpisujete bez gledanja?

Ako imate sreće pa se još niste opekli na vlastitom primjeru, odmah prestanite s tom navikom.

Pročitajte svaki ugovor koji trebate potpisati. Nemojte se oslanjati na usmene dogovore oko detalja, svi dogovori neka postoje u pisanom obliku.

Ako postoje dijelovi koji vam nisu jasni – tražite pojašnjenje ili tražite da se preformuliraju na način da vam budu jasni.

Ne zaboravite na sitna slova – to je isto dio ugovora. Ako se ugovor poziva na opće uvjete – to je isto dio ugovora. Zatražite ih i pročitajte i njih.

Zapamtite: ako ugovor potpišete, postali ste odgovorni i morat ćete poštivati ono na što ste pristali.

4. Upravljanje potraživanjima i naplata duga

Veliki broj poduzetnika ne razmišlja pravovremeno o važnosti upravljanja potraživanjima odnosno naplate dugova. Ako ste jedan od rijetkih sretnika kojem kupci plaćaju na vrijeme – onda o tome zaista ne morate brinuti.

Svi ostali koji se suočavaju s kašnjenjem u plaćanju ili s neplaćanjima moraju brinuti o upravljanju potraživanjima odnosno naplati dugovanja.

Logika je jednostavna – ako kupci ne plaćaju vama – iz čega ćete onda vi plaćati svoje obveze.

Učinkovito upravljanje potraživanjima podrazumijeva temeljitu analizu potraživanja, razloga kašnjenja u plaćanju odnosno neplaćanja i, s tim u vezi, donošenje odgovarajućih odluka i politika oko osiguranja i naplate potraživanja.

5 savjeta oko upravljanja potraživanjima s kojima možete početi već danas su sljedeći:

5. Zaštita osobnih podataka

Usklađenje s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka (koji se često naziva i GDPR) je zakonska obveza za sve poslovne subjekte, bez obzira na konkretnu djelatnost, veličinu i opseg podataka s kojima poslovni subjekt raspolaže. Iznimke postoje, ali one se vrlo restriktivno tumače te je izgledno da, neovisno o tome smatrate li sami da potpadate pod tu iznimku, obrađujete osobne podatke u obujmu dovoljnom da se i na vas primjenjuju propisi GDPR-a.

Konkretno, GDPR se odnosi na zaštitu osobnih podatka svih zainteresiranih strana s kojima se susrećete u svom poslovanju, uključujući ne samo zaposlenike, već i, primjerice, klijente, ugovorne suradnike, poslovne partnere, dobavljače.

Nije dovoljno samo upoznati se s obvezama koje imate prema GDPR-u, morate moći i dokazati svoju usklađenost na zahtjev nadležnog tijela, a što uključuje, između ostalog, vođenje detaljne evidencije aktivnosti obrade, izradu odgovarajućih akata, revidiranje postojećih ugovora s propisima, ishođenje privola za obradu, imenovanje službenika za zaštitu osobnih podataka (koji se često naziva i DPO) te organizacijske i tehničke mjere zaštite.

6. Radni odnosi

a) Zapošljavanje

Već prilikom započinjanja procesa zapošljavanja važno je biti svjestan obveza koje zakonodavac stavlja pred poslodavce. Oglasi za posao, pitanja na razgovoru, ponuda za posao i svako postupanje s tim u vezi moraju biti sukladni važećim propisima u vezi radnih odnosa, koji obuhvaćaju široko područje – pa tako i, primjerice, zabranu diskriminacije, zaštitu osobnih podataka i drugo.

U nekim slučajevima poslodavci na razgovoru za posao postavljaju protuzakonita i/ili diskriminirajuća pitanja, a da toga nisu ni svjesni.

Na primjer, zabranjeno je pitati: “Koliko ste dugo u braku? Imate li djecu? Planirate li imati djecu? Tko Vam čuva djecu dok radite?”

Kako biste provjerili može li se kandidat prilagoditi vašoj organizaciji rada, trebali biste pitati: “Ovaj posao često zahtijeva redoviti prekovremeni rad, jeste li u mogućnosti tome udovoljiti?”

Nadalje, umjesto da pitate: “Bole li vas leđa ili imate zdravstvenih problema?” i tako diskriminirate kandidate po osnovi zdravlja ili invaliditeta, postupak odabira pravog kandidata bit će sukladan propisima (i uspješniji) ako detaljno opišete poslove koje bi kandidat trebao obavljati na radnom mjestu za koje se prijavljuje i pitate kandidata “Mislite li da ste u mogućnosti sve te poslove izvršavati?”.

b) Otkazi

Zaposlili ste nekoga za koga ste vjerovali da je kvalificiraniji nego što zaista jest i požalili?

Nemate zamjerki na kvalificiranost novog zaposlenika, ali se on iz nekog razloga nikako ne uklapa s ostalim zaposlenicima i tako negativno utječe na radne rezultate drugih?

Želja za prekidom radnog odnosa s konkretnim radnikom je pojava s kojom se prije ili kasnije susretnu svi poslodavci. Pravovremeno poduzmite odgovarajuće mjere opreza kako biste bez pravnih neugodnosti riješili tu situaciju.

Odgovarajuće mjere općenito podrazumijevaju urednu i kvalitetnu dokumentaciju u vezi radnih odnosa (počevši s ugovorima o radu i pravilnikom o radu) te redovitu provjeru usklađenosti te dokumentacije s propisima.

Osim toga, odgovarajuće mjere podrazumijevaju da pisano dokumentirate rezultate rada svojih zaposlenika te da pravovremeno i na odgovarajući način reagirate na povredu radnih obveza.

Ako mislite da je dovoljno usmeno upozoravati zaposlenika na njegove obveze, a u određenom trenutku, kad vam „kap prelije čašu“, „prelomiti“ i dati mu otkaz, razmislite još jednom.

Zaposlenik je pod utjecajem alkohola na božićnom domjenku poslodavca izvrijeđao svog kolegu ili poslovnog partnera? Odlučili ste da ne možete tolerirati takvo ponašanje i dati tom zaposleniku izvanredni otkaz, ali ste odlučili to mu priopćiti nakon božićnih i novogodišnjih praznika? Razmislite još jednom o pravnim posljedicama jer zakonodavac propisuje da se ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

c) Sporovi oko prekovremenog rada

Budući da je zakonska obveza radnika raditi prekovremeno, neopravdano odbijanje naloga poslodavca za prekovremenim radom može se smatrati povredom obveze iz radnog odnosa i osnovom za izvanredni otkaz.

Međutim, unatoč vašem pravu da zahtijevate prekovremeni rad, važno je pridržavati se pravila jer od radnika možete zahtijevati prekovremeni rad samo ako su ispunjeni zakonom određeni uvjeti za isto. 

Pobrinite se da zahtjevi za prekovremeni radu budu jasni i sukladni zakonu te da pravovremeno pisano zatražite i odobrite prekovremene sate. Ne samo da će vam to olakšati organizaciju posla i omogućiti financijsku kontrolu, već bi vas moglo spasiti od pravnih problema, inspekcijskog nadzora, velikih kazni i sporova.

Svako odstupanje od pravila o prekovremenom radu predstavlja najteži prekršaj poslodavca i to neovisno o razlozima kojima poslodavac nastoji opravdati kršenje propisa.

7. Zaštita na radu

Kao poslodavac odnosno odgovorna osoba poslodavca morate preuzeti brojne odgovornosti. To uključuje osiguravanje da vaši zaposlenici rade u sigurnom i zdravom okruženju.

Ovisno o broju zaposlenika i djelatnosti koju obavlja poslodavac ima mogućnost organizirati i provoditi zaštitu na radu na razne načine, primjerice tako da angažira stručnjaka za zaštitu na radu ili angažira ovlaštenu osobu za obavljanje tih poslova. Uz to, ako zadovoljava propisane uvjete, poslodavac i sam može obavljati dio poslova zaštite na radu.

Ipak, neovisno o načinu na koji ste odlučiti urediti zaštitu na radu, zapamtite da je poslodavac uvijek taj koji je odgovoran te se ne možete ispričati greškom osoba kojima ste te zadaće povjerili. 

8. Poslovno pravo i sporovi

Gotovo svi poslovni subjekti se tijekom poslovanja susreću s raznim poslovnim situacijama koje u konačnici mogu rezultirati sporovima.

Neke od različitih vrsta poslovnih sporova uključuju sporove sa zaposlenicima i poslovnim partnerima, sporove oko intelektualnog vlasništva, probleme s naplatom potraživanja prema kupcima, imovinsko-pravne sporove oko nekretnina i imovine, itd.

Bilo da uzimate u zakup novi poslovni prostor, angažirate nove poslovne suradnike, naplaćujete uslugu od kupca koji vam nije platio ili dajete otkaz zaposleniku koji nije zadovoljio na probnom radu, svaki od tih primjera predstavlja pravnu situaciju kojoj trebate ozbiljno pristupiti. U današnjem dinamičnom poslovnom svijetu, osobito je važno da preuzmete proaktivnu ulogu u predviđanju buduće pravne situacije radi otklanjanja mogućih štetnih posljedica.

Ako ne možete sami riješiti spor ili vas je strah da biste mogli učiniti pogrešan korak, pravovremeno zatražite pravni savjet.


Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Oko ovih i svih drugih pitanja koja vas muče, slobodno nam se obratite.

NOVI ZAKON O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI – najvažnije informacije za poslodavce

Kome je ovaj članak namijenjen?

  • poslodavcima s najmanje 50 zaposlenih osoba
  • poslodavcima koji se bave jednim od područja na koje se Zakon izričito odnosi (obuhvaćeni primjenom akata iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga Zakona)
  • poslodavcima koji žele implementirati sustav prijava nepravilnosti
  • povjerljivim osobama i njihovim zamjenicima
  • voditeljima pravne službe i compliance officerima

Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“ broj 46/2022, dalje: novi Zakon) stupio je na snagu 23. travnja 2022. Ovim Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26. 11. 2019.)

Prema novom Zakonu svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 50 zaposlenika moraju uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.

Osim njih, i poslodavac koji se bavi jednim od područja na koja se Zakon izričito odnosi iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga novog Zakona (financijske usluge, proizvodi i tržišta, te sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma), takav sustav dužan je uspostaviti neovisno o broju zaposlenih.

Svaki poslodavac koji nije u obvezi prema odredbama Zakona može implementirati sustav prijava nepravilnosti.

OBVEZE POSLODAVCA PREMA NOVOM ZAKONU O ZVIŽDAČIMA

U nastavku se daje pregled obveza koje ima poslodavac prema odredbama novog Zakona, poznatog i kao: „Zakon o zviždačima“.

Poslodavac je dužan:

  1. donijeti opći akt kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika, i na prikladan način učiniti ga dostupnim svim osobama u radnom okruženju, zajedno sa svim informacijama bitnima za podnošenje prijave nepravilnosti
  2. imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika u skladu s općim aktom, na prijedlog A) radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća ili B) najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca, ako radničko vijeće ili sindikalni povjerenik koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća nisu ustanovljeni pri poslodavcu
  3. zaštititi prijavitelja nepravilnosti od osvete i poduzeti nužne mjere radi zaustavljanja osvete i otklanjanja njezinih posljedica
  4. čuvati podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja, osim ako to nije suprotno nacionalnom pravu
  5. osigurati uvjete za vođenje evidencije o prijavama u skladu sa Zakonom
  6. poduzeti mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

Do donošenja akta prema novom Zakonu opći akti poslodavca koji su doneseni na temelju (ranijeg) Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“, br. 17/19.) ostaju na snazi. Do imenovanja povjerljive osobe i zamjenika, povjerljive osobe i zamjenici imenovani na temelju (ranijeg) Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (»Narodne novine«, br. 17/19.) nastavljaju obnašati svoje dužnosti.

Za propuštanje udovoljavanja obvezama iz novog Zakona propisana je prekršajna odgovornost.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako:

  1. ne donese akt iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno do 23. lipnja 2022. godine (članak 41. stavak 2.)
  2. opći akt iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona na prikladan način ne učini dostupnim svim osobama u radnom okruženju, zajedno sa svim informacijama bitnima za podnošenje prijave nepravilnosti (članak 20. stavak 1. točka 1.)
  3. ne uspostavi sustav za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti (članak 19. stavci 2. i 3.)
  4. ne čuva podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja (članak 20. stavak 1. točka 4.)
  5. ne imenuje povjerljivu osobu ili njezina zamjenika iz članka 20. stavka 2. u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno do 23. srpnja 2022. godine (članak 41. stavak 3.)
  6. ne osigura uvjete za vođenje evidencije o svakoj zaprimljenoj prijavi sukladno članku 18. (članak 20. stavak 1. točka 5.)
  7. ne poduzme mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti (članak 20. stavak 1. točka 6.).

Za te prekršaje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Za te prekršaje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik.


Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom i ne predstavljaju pravne savjete. Ako imate dodatna pitanja o ovoj temi za koje Vam je potrebna stručna pomoć odvjetnika, obratite se odvjetničkom uredu.

Slobodno nam se obratite oko:

  • sastava ili provjere pravilnika o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
  • pravilnika o radu
  • izrade svih drugih akata iz područja radnopravnih odnosa
  • pravne analize već donesenih akata
  • usklađivanja s pozitivnim propisima
  • ostalih radnopravnih pitanja

PRAVILNIK O RADU – tko ga može, a tko mora donijeti i zašto bi svi trebali

Prvi i najvažniji razlog za donijeti pravilnik o radu jest što je navedeno OBVEZA za sve poslodavce koji zapošljavaju najmanje dvadeset radnika i nisu zaključili kolektivni ugovor kojim su uređena sva relevantna pitanja koja propisuje zakon.

Dakle, kad ste zaposlili dvadesetu osobu, neovisno o vrsti zaposlenja (određeno, neodređeno, puno, nepuno radno vrijeme), dužni ste donijeti pravilnik o radu, a što će se provjeravati u provedbi inspekcijskog nadzora u području rada. Kršenje obveza iz Zakona o radu podliježe prekršajnoj odgovornosti.

Poslodavci s manje od 20 radnika ne moraju imati pravilnik o radu, ali mogu iskoristiti tu mogućnost.

ZAŠTO DONOSITI PRAVILNIK O RADU AKO NISAM OBVEZAN?

Cilj pravilnika o radu je da se urede prava i obveze stranaka u radnom odnosu, a što je najviše u interesu poslodavca. Na taj se način preveniraju mogući nesporazumi i unaprijed rješavaju problemi koji se redovito pojavljuju u radnopravnim odnosima.

Drugim riječima, oni kojima zakonodavac ne nameće tu obvezu, ne moraju donijeti pravilnik o radu, ali mogu iskoristiti tu mogućnost kao sredstvo da određena pitanja u vezi radnih odnosa urede na način koji im odgovara, sukladno specifičnosti svoje organizacije i djelatnosti koju obavljaju.

Zakon o radu određuje koja se pitanja obavezno uređuju Pravilnikom o radu, ali se njime mogu regulirati sva pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, pa tako i pitanje:

  • zabrane natjecanja s poslodavcem,
  • prikupljanja osobnih podataka radnika,
  • zaštite privatnosti i osobnog života radnika,
  • rasporeda radnog vremena i rasporeda korištenja godišnjeg odmora,
  • plaća i drugih materijalnih prava radnika,
  • naknade štete prema poslodavcu,
  • konkretnih razloga za otkaz ugovora o radu,
  • neopravdanih razloga za otkaz,
  • načina osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika te probni rok,
  • načina primanja pismena i sl.

Donošenje pravilnika omogućuje poslodavcu da pri zaključenju ugovora o radu ne ugovara pojedinačno pravo radnika na plaću, godišnji odmor, otkazni rok i radno vrijeme, već da se umjesto toga pozove na pravilnik o radu.

Poslodavci mogu pravilnikom detaljnije urediti obveze radnika specifične za konkretnu djelatnost poslodavca te posljedice propuštanja sukladno tim obvezama, a i navesti kategorizaciju težine tih povreda. Primjerice, poslodavac je ovlašten propisati što su povrede iz radnog odnosa (npr. kašnjenje na posao; neopravdani odlazak s posla prije kraja radnog vremena; krađa radnog materijala; priprema i posluživanje hrane kojoj je protekao rok trajanja; verbalni sukob s drugim zaposlenicima) te pri tome odrediti koja od njih predstavlja „običnu“ povredu, a koja „tešku“ odnosno „osobito tešku“ te sukladno tome predvidjeti pretpostavke za mogućnost otkazivanja ugovora o radu.

Vrlo često poslodavci pravilnikom uređuju pitanje načina dostave odluka iz radnog odnosa, a pogotovo odluke poslodavca o otkazu ugovora o radu.

Poslodavac mora uručiti radniku odluku o otkazu ugovora o radu, međutim, nerijetka je pojava da radnik ne želi ili izbjegava primiti odluku, čime nastoji spriječiti ili barem odugovlačiti prestanak radnog odnosa. Kako biste prevenirali izbjegavanje primitka pismena i nepotrebna odugovlačenja, možete Pravilnikom unaprijed urediti kako će se u tom slučaju izvršiti dostava.

Donošenjem pravilnika možete na brži i jednostavniji način upoznati radnike sa svojim očekivanjima o njihovim radnim obvezama i posljedicama u slučaju kršenja te tako spriječiti brojne nesporazume i nedorečenosti koje proizlaze iz nužnosti prilagodbe šturog zakonskog teksta na konkretnu situaciju.

OPĆI I POSEBNI PRAVILNICI U PODRUČJU RADNOPRAVNIH ODNOSA

Poslodavac može donijeti opći pravilnik koji se odnosi na sve radnike kod poslodavca, ali i posebne pravilnike koji se mogu odnositi, primjerice, na pojedina poduzeća, dijelove poduzeća, odnosno na pojedine skupine radnika.

Poslodavci se često odlučuju donijeti pravilnike o važnim pitanjima u vezi radnih odnosa, primjerice:

  • Pravilnik o zaštiti na radu
  • Pravilnik o zaštiti od požara
  • Pravilnik o diskriminaciji
  • Pravilnik o zaštiti osobnih podataka
  • Pravilnik o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika
  • Pravilnik o poslovnoj tajni
  • Pravilnik o video i audio nadzoru i drugi


Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Slobodno nam se obratite oko:

  • sastava ili provjere pravilnika o radu
  • pravilnika o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
  • izrade svih drugih akata iz područja radnopravnih odnosa
  • pravne analize već donesenih akata
  • usklađivanja s pozitivnim propisima
  • ostalih radnopravnih pitanja