1. Brend i zaštitni znakovi – žig (“registered trade mark“)

Brendiranje društva danas je važnije nego ikad prije. Iako mnogi misle da se brend sastoji samo od elemenata kao što su logotip ili boja, brend je zapravo cijeli identitet vašeg poslovanja koji vam daje prepoznatljivost. Mnogi poduzetnici razumiju važnost brenda, ali ne obraćaju dovoljnu pozornost na njegovu zaštitu. Zaštitom brenda dobivate učinkovit alat za zaštitu od toga da netko kopira vaš proizvod, a istovremeno umanjujete i mogućnost da kršite tuđa prava.

Brend se može zaštititi kroz zaštitu žiga (engl. trademark), industrijski dizajn, autorska i srodna prava, no u praksi je to najčešće zaštita žiga. Smisao žiga je postizanje prepoznatljivosti i razlikovnosti proizvoda i usluge na tržištu u odnosu na iste ili slične proizvode i usluge drugih proizvođača i pružatelja usluga. Dakle, žig svojem nositelju ne daje monopol na proizvod ili uslugu, već isključiva prava nad prepoznatljivim znakovima (ime, logotip, boja, zvuk, uzorak, pakiranje) po kojima se vaš proizvod ili usluga razlikuje u odnosu na ostale.

Neovlaštena uporaba žiga iznenađujuće je čest pravni problem s kojim se suočavaju poduzetnici i to najčešće u ovim primjerima:

• poduzetnik za svoj novi proizvod odluči koristiti znak koji je netko drugi već odabrao za istovjetne proizvode i usluge, k tome ga i pravno zaštitio ili,

• poduzetnik koji nije zaštitio svoj znak sazna da ga je netko drugi u međuvremenu kopirao i pravno registrirao.

Zaštita žigom predstavlja učinkovito sredstvo kojim proizvođači i pružatelji usluga štite sredstva koja su uložili u promidžbu i marketing svojih proizvoda i usluga. Za neovlaštenu uporabu žiga, čak i kada je učinjena u neznanju, predviđena je materijalna pa i kaznena odgovornost.

Stoga ako imate novi proizvod ili uslugu, najprije provjerite je li ime koje ste smislili zaista toliko originalno da ga nitko drugi prije vas već nije zaštitio. Provjera se provodi pretraživanjem baza podataka za žigove.

S druge strane, jednom kad ste uložili u svoj brend, svakako razmislite o tome da ga i pravno zaštitite. Tako se štitite od konkurencije koja želi kopirati vaš proizvod i okoristiti se onim što ste vi stvarali godinama.

2. Ugovori o povjerljivosti i tajnosti podataka (non-disclosure agreement – NDA)

Ugovori o povjerljivosti i tajnosti podataka postali su dio svakodnevnice, služeći kao preduvjet za uspostavljanje povjerenja između poslovnih subjekata. Važnost tih ugovora nije samo u situaciji kada su povjerljive informacije otkrivene, već oni, upravo zbog definiranih posljedica u slučaju kršenja obveza iz ugovora, učinkovito služe i kao prevencija da do nedopuštenih otkrivanja ni ne dođe.

U suštini, NDA ugovori uspostavljaju odnos povjerenja između dvije ili više strana. Ugovori predviđaju situacije u kojima barem jedna strana, a često i sve uključene strane, dijele povjerljive informacije i štite sadašnju i buduću sigurnost tih informacija na način da se propisuju pravila postupanja s tim informacijama i posljedice povrede tih obveza. Jednom potpisan, ugovor omogućuje otvoreni dijalog između ugovornih strana, stvarajući okruženje u kojem ugovorne strane mogu otvoreno i slobodno raspravljati i postići cilj poslovnog odnosa, bez straha da druga ugovorna strana može slobodno iskoristiti te informacije za svoju korist.

3. Poslovni ugovori – ne zaboravite na sitna slova i opće uvjete

Ako imate sreće pa se još niste opekli na vlastitom primjeru, odmah prestanite s tom navikom.

Pročitajte svaki ugovor koji trebate potpisati. Nemojte se oslanjati na usmene dogovore oko detalja, svi dogovori neka postoje u pisanom obliku.

Ako postoje dijelovi koji vam nisu jasni – tražite pojašnjenje ili tražite da se preformuliraju na način da vam budu jasni.

Ne zaboravite na sitna slova – to je isto dio ugovora. Ako se ugovor poziva na opće uvjete – to je isto dio ugovora. Zatražite ih i pročitajte i njih.

Zapamtite: ako ugovor potpišete, postali ste odgovorni i morat ćete poštivati ono na što ste pristali.

4. Upravljanje potraživanjima i naplata duga

Veliki broj poduzetnika ne razmišlja pravovremeno o važnosti upravljanja potraživanjima odnosno naplate dugova. Ako ste jedan od rijetkih sretnika kojem kupci plaćaju na vrijeme – onda o tome zaista ne morate brinuti.

Svi ostali koji se suočavaju s kašnjenjem u plaćanju ili s neplaćanjima moraju brinuti o upravljanju potraživanjima odnosno naplati dugovanja.

Logika je jednostavna – ako kupci ne plaćaju vama – iz čega ćete onda vi plaćati svoje obveze.

Učinkovito upravljanje potraživanjima podrazumijeva temeljitu analizu potraživanja, razloga kašnjenja u plaćanju odnosno neplaćanja i, s tim u vezi, donošenje odgovarajućih odluka i politika oko osiguranja i naplate potraživanja.

5 savjeta oko upravljanja potraživanjima s kojima možete početi već danas su sljedeći:

5. Zaštita osobnih podataka

Usklađenje s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka (koji se često naziva i GDPR) je zakonska obveza za sve poslovne subjekte, bez obzira na konkretnu djelatnost, veličinu i opseg podataka s kojima poslovni subjekt raspolaže. Iznimke postoje, ali one se vrlo restriktivno tumače te je izgledno da, neovisno o tome smatrate li sami da potpadate pod tu iznimku, obrađujete osobne podatke u obujmu dovoljnom da se i na vas primjenjuju propisi GDPR-a.

Konkretno, GDPR se odnosi na zaštitu osobnih podatka svih zainteresiranih strana s kojima se susrećete u svom poslovanju, uključujući ne samo zaposlenike, već i, primjerice, klijente, ugovorne suradnike, poslovne partnere, dobavljače.

Nije dovoljno samo upoznati se s obvezama koje imate prema GDPR-u, morate moći i dokazati svoju usklađenost na zahtjev nadležnog tijela, a što uključuje, između ostalog, vođenje detaljne evidencije aktivnosti obrade, izradu odgovarajućih akata, revidiranje postojećih ugovora s propisima, ishođenje privola za obradu, imenovanje službenika za zaštitu osobnih podataka (koji se često naziva i DPO) te organizacijske i tehničke mjere zaštite.

6. Radni odnosi

a) Zapošljavanje

Već prilikom započinjanja procesa zapošljavanja važno je biti svjestan obveza koje zakonodavac stavlja pred poslodavce. Oglasi za posao, pitanja na razgovoru, ponuda za posao i svako postupanje s tim u vezi moraju biti sukladni važećim propisima u vezi radnih odnosa, koji obuhvaćaju široko područje – pa tako i, primjerice, zabranu diskriminacije, zaštitu osobnih podataka i drugo.

U nekim slučajevima poslodavci na razgovoru za posao postavljaju protuzakonita i/ili diskriminirajuća pitanja, a da toga nisu ni svjesni.

Na primjer, zabranjeno je pitati: “Koliko ste dugo u braku? Imate li djecu? Planirate li imati djecu? Tko Vam čuva djecu dok radite?”

Kako biste provjerili može li se kandidat prilagoditi vašoj organizaciji rada, trebali biste pitati: “Ovaj posao često zahtijeva redoviti prekovremeni rad, jeste li u mogućnosti tome udovoljiti?”

Nadalje, umjesto da pitate: “Bole li vas leđa ili imate zdravstvenih problema?” i tako diskriminirate kandidate po osnovi zdravlja ili invaliditeta, postupak odabira pravog kandidata bit će sukladan propisima (i uspješniji) ako detaljno opišete poslove koje bi kandidat trebao obavljati na radnom mjestu za koje se prijavljuje i pitate kandidata “Mislite li da ste u mogućnosti sve te poslove izvršavati?”.

b) Otkazi

Zaposlili ste nekoga za koga ste vjerovali da je kvalificiraniji nego što zaista jest i požalili?

Nemate zamjerki na kvalificiranost novog zaposlenika, ali se on iz nekog razloga nikako ne uklapa s ostalim zaposlenicima i tako negativno utječe na radne rezultate drugih?

Želja za prekidom radnog odnosa s konkretnim radnikom je pojava s kojom se prije ili kasnije susretnu svi poslodavci. Pravovremeno poduzmite odgovarajuće mjere opreza kako biste bez pravnih neugodnosti riješili tu situaciju.

Odgovarajuće mjere općenito podrazumijevaju urednu i kvalitetnu dokumentaciju u vezi radnih odnosa (počevši s ugovorima o radu i pravilnikom o radu) te redovitu provjeru usklađenosti te dokumentacije s propisima.

Osim toga, odgovarajuće mjere podrazumijevaju da pisano dokumentirate rezultate rada svojih zaposlenika te da pravovremeno i na odgovarajući način reagirate na povredu radnih obveza.

Ako mislite da je dovoljno usmeno upozoravati zaposlenika na njegove obveze, a u određenom trenutku, kad vam „kap prelije čašu“, „prelomiti“ i dati mu otkaz, razmislite još jednom.

Zaposlenik je pod utjecajem alkohola na božićnom domjenku poslodavca izvrijeđao svog kolegu ili poslovnog partnera? Odlučili ste da ne možete tolerirati takvo ponašanje i dati tom zaposleniku izvanredni otkaz, ali ste odlučili to mu priopćiti nakon božićnih i novogodišnjih praznika? Razmislite još jednom o pravnim posljedicama jer zakonodavac propisuje da se ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

c) Sporovi oko prekovremenog rada

Budući da je zakonska obveza radnika raditi prekovremeno, neopravdano odbijanje naloga poslodavca za prekovremenim radom može se smatrati povredom obveze iz radnog odnosa i osnovom za izvanredni otkaz.

Međutim, unatoč vašem pravu da zahtijevate prekovremeni rad, važno je pridržavati se pravila jer od radnika možete zahtijevati prekovremeni rad samo ako su ispunjeni zakonom određeni uvjeti za isto. 

Pobrinite se da zahtjevi za prekovremeni radu budu jasni i sukladni zakonu te da pravovremeno pisano zatražite i odobrite prekovremene sate. Ne samo da će vam to olakšati organizaciju posla i omogućiti financijsku kontrolu, već bi vas moglo spasiti od pravnih problema, inspekcijskog nadzora, velikih kazni i sporova.

Svako odstupanje od pravila o prekovremenom radu predstavlja najteži prekršaj poslodavca i to neovisno o razlozima kojima poslodavac nastoji opravdati kršenje propisa.

7. Zaštita na radu

Kao poslodavac odnosno odgovorna osoba poslodavca morate preuzeti brojne odgovornosti. To uključuje osiguravanje da vaši zaposlenici rade u sigurnom i zdravom okruženju.

Ovisno o broju zaposlenika i djelatnosti koju obavlja poslodavac ima mogućnost organizirati i provoditi zaštitu na radu na razne načine, primjerice tako da angažira stručnjaka za zaštitu na radu ili angažira ovlaštenu osobu za obavljanje tih poslova. Uz to, ako zadovoljava propisane uvjete, poslodavac i sam može obavljati dio poslova zaštite na radu.

Ipak, neovisno o načinu na koji ste odlučiti urediti zaštitu na radu, zapamtite da je poslodavac uvijek taj koji je odgovoran te se ne možete ispričati greškom osoba kojima ste te zadaće povjerili. 

8. Poslovno pravo i sporovi

Gotovo svi poslovni subjekti se tijekom poslovanja susreću s raznim poslovnim situacijama koje u konačnici mogu rezultirati sporovima.

Neke od različitih vrsta poslovnih sporova uključuju sporove sa zaposlenicima i poslovnim partnerima, sporove oko intelektualnog vlasništva, probleme s naplatom potraživanja prema kupcima, imovinsko-pravne sporove oko nekretnina i imovine, itd.

Bilo da uzimate u zakup novi poslovni prostor, angažirate nove poslovne suradnike, naplaćujete uslugu od kupca koji vam nije platio ili dajete otkaz zaposleniku koji nije zadovoljio na probnom radu, svaki od tih primjera predstavlja pravnu situaciju kojoj trebate ozbiljno pristupiti. U današnjem dinamičnom poslovnom svijetu, osobito je važno da preuzmete proaktivnu ulogu u predviđanju buduće pravne situacije radi otklanjanja mogućih štetnih posljedica.

Ako ne možete sami riješiti spor ili vas je strah da biste mogli učiniti pogrešan korak, pravovremeno zatražite pravni savjet.

---

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Oko ovih i svih drugih pitanja koja vas muče, slobodno nam se obratite.

Poduzetnici se često susreću s problemima u naplati svojih potraživanja prema dužnicima.

Čak i ako dobro poslujete u određenom trenutku nenaplaćena dugovanja mogu dovesti do toga da upravo zbog toga sami niste u mogućnosti uredno poslovati i platiti svoje dugove. Time ste postali dio začaranog kruga neplaćanja koji negativno utječe na sve uključene strane pa i na gospodarstvo u cjelini. Čak i ako je riječ o iznosu duga koji ne utječe na vašu likvidnost, nedvojbeno je riječ o frustrirajućoj situaciji koju želite riješiti.  

Neovisno o tome kojim poslom se bavite, prevencija je oko ovog pitanja uvijek najbolje rješenje. Najbolji savjet za poduzetnike koji žele izbjeći ovakve situacije jest da već na samom početku poslovnog odnosa procijene opasnost od nemogućnosti naplate te se ugovorno zaštite u najvećoj mogućoj mjeri. Naravno, što je posao veći, i važnost prevencije sve je veća.

Jednom kad vam netko ne plati, veliku razliku radi odgovor na pitanje jeste li prvo dužni pokrenuti sudski postupak (pa tek potom, ako i kada ishodite pravomoćnu sudsku odluku, možete započeti ovršni postupak) ili možete odmah pokrenuti ovršni postupak. Osim toga, ovisno o okolnostima, u velikoj ste prednosti ako ste kao vjerovnik unaprijed ojačali svoju poziciju i dogovorili instrumente osiguranja plaćanja (zalog, hipoteka, zadužnice, solemnizirani ugovor i dr.). 

Ako ste preskočili ovaj savjet ili ste loše procijenili opasnost, a dužnik ne želi dobrovoljno ispuniti svoju obvezu i platiti dug, imate pravo i mogućnost svoju tražbinu namiriti prisilnim putem.

Unatoč tome što vam je ta situacija neugodna i želite održavati dobar odnos s kupcem, ne zaboravite da je vrlo važno, a često i presudno, brzo djelovati. Čak i ako kupac potvrđuje svoju obvezu, ali vas moli za razumijevanje i obeća platiti „do kraja mjeseca“ ili „ovih dana“, ne zaboravite da upravo vaša pasivnost umanjuje šansu da ćete zaista naplatiti dugovani iznos.

PARNIČNI I OVRŠNI POSTUPAK

Ako dužnik nije dobrovoljno ispunio svoju obvezu, na raspolaganju vam stoje sljedeće opcije:

1. pokretanje ovršnog postupka (pred sudom ili javnim bilježnikom),
2. pokretanje parničnog postupka pred sudom.

Za ocjenu koja od navedenih mogućnosti je primjenjiva u vašem slučaju, prvenstveno je odlučno utvrditi raspolažete li:

• vjerodostojnom ispravom (npr. račun, obračun kamata, izvadak iz poslovnih knjiga)
• ovršnom ispravom (pravomoćnim i ovršnim rješenjem o ovrsi, presudom, sudskom nagodbom, solemniziranim ugovorom, zadužnicom),

jer tada (u pravilu) nemate pravni interes za podnošenje tužbe, već morate pokrenuti ovršni postupak.

Ovršni postupak je postupak u kojem sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje novčanih ili nenovčanih tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava odnosno prisilno osiguranje tražbina.

Ipak, ako dužnik izjavi prigovor protiv rješenja o ovrsi kojeg je izdao javni bilježnik, postupak se nastavlja pred sudom kao da je ponesena tužba (parnični postupak). Pred sudom se vodi parnični postupak i ako ne raspolažete ni vjerodostojnom niti ovršnom ispravom. U sudskom postupku sud odlučuje o osnovanosti i visini vjerovnikova potraživanja i donosi odluku. Po pravomoćnosti i ovršnosti te odluke tek slijedi ovršni postupak odnosno postupak izravne naplate.

Svakako je prije donošenja odluke o najboljem načinu na koji ćete pokušati naplatiti svoje potraživanje potrebno utvrditi ima li dužnik imovine iz koje biste se mogli naplatiti (podaci o dužnikovoj imovini mogu se zatražiti od sudova Republike Hrvatske, katastra, Ministarstva unutarnjih poslova, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva i drugih tijela ili osoba koja vode upisnike ili očevidnike o pravima koja čine imovinu dužnika).

Predmet ovrhe može biti imovina dužnika – novac, nekretnine, pokretnine, vrijednosni papiri, udjeli u trgovačkom društvu, a ovrhovoditelj je taj koji bira predmet ovrhe. Zakonodavac propisuje pojedine iznimke pa je tako od ovrhe izuzet dio primanja dužnika, ovisno o vrsti tog primanja i visini u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj, a samo pod određenim uvjetima može biti izuzeta i jedina nekretnina dužnika.

Uz to, važno je uzeti u obzir da kao dodatnu zaštitu i sredstvo osiguranja tražbine pod određenim pretpostavkama možete od suda zahtijevati i privremene i prethodne mjere.

OSIGURANJE TRAŽBINE – PRIVREMENE I PRETHODNE MJERE

Privremene mjere služe kao osiguranje novčanih i nenovčanih tražbina vjerovnika, a one se mogu predlagati prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka, pa i nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. Opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere kvalificirana je kao subjektivna opasnost, što znači da je vjerovnik dužan dokazati da dužnik poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju. Osim toga, vjerovnik mora dokazati i uzročnu vezu između ponašanja dužnika i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine.

S druge strane, prethodna mjera se može odrediti na temelju odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, odnosno na temelju nagodbe sklopljene pred sudom ili upravnim tijelom, javnobilježničke odluke ili isprave, ako tražbina koja je u tim ispravama utvrđena još uvijek nije dospjela, a može trajati najduže do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu. Sud će na temelju tih isprava odrediti prethodnu mjeru ako vjerovnik učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Ta opasnost je kod prethodnih mjera objektivna – nije potrebno dokazivati konkretne radnje koje dužnik poduzima radi onemogućavanja ili otežavanja naplate novčane tražbine. Dakle, riječ je o blažem stupnju opasnosti za ostvarenje vjerovnikove tražbine u odnosu na privremene mjere i sud o tome odlučuje na temelju vjerojatnosti, a ne na temelju pune izvjesnosti.

---

Ako se nađete u situaciji da vam netko nije podmirio dug po dospijeću, nemojte čekati.

Najbolje vrijeme za hvatanje u koštac s tim problemom je – danas.

Ako ne primite novac po dospijeću, pošaljite opomenu i sačuvajte dokaz o tome da je druga strana opomenu zaprimila.

Čak i ako se nadate mirnom rješenju nastale situacije, svakako je važno da što prije razmotrite svoju poziciju. U toj fazi – kada još uvijek postoji mogućnost rješenja te situacije – barem možete poboljšati svoju poziciju u slučaju da ćete to dugovanje morati naplatiti prisilnim putem. Jedan od savjeta je da već u toj fazi od dužnika zatražite pisanu potvrdu dugovanja. Iako vam se možda čini da postojanje duga nije ni sporno, najčešći prigovor dužnika u ovršnim i sudskim postupcima je upravo taj – da vam ništa ne duguju. Stoga se nemojte zavoditi usmenim priznanjem dužnika i obećanjima da će plaćanje uskoro izvršiti. Ako je to zaista istina, onda nema opravdanog razloga da dužnik odbije pisano potvrditi osnovu i visinu duga.

Ne zaboravite na važnost čuvanja pisanih tragova o svim važnim segmentima poslovnog odnosa s kupcem – posebno onim koji nije platio.

---

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Koje usluge pružaju odvjetnici u vezi naplate potraživanja koje imate prema dužnicima?

Naplata dugovanja nije lak ni jednostavan posao pa se preporuča vjerovnicima da se obrate osobama ovlaštenima za pružanje pravne pomoći. Brojni sudski postupci ukazuju na to da naplata dugovanja može biti dugotrajan i skup proces. Čak i kad ishodite sudsku odluku, dužnik možda više nema imovine iz koje se možete naplatiti.

Odvjetnik vam može pružiti pravnu podršku tijekom postupka naplate dugovanja te naći način koji u vašoj konkretnoj situaciji najviše štiti vaša prava i interese i osigurava ono što želite – naplatu duga u najkraćem mogućem roku i s najmanje troškova.

Oko ovih i svih drugih pitanja koja vas muče, slobodno nam se obratite.

Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“ broj 46/2022, dalje: novi Zakon) stupio je na snagu 23. travnja 2022. Ovim Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26. 11. 2019.). 

Prema novom Zakonu svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 50 zaposlenika moraju uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.

Osim njih, i poslodavac koji se bavi jednim od područja na koja se Zakon izričito odnosi iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga novog Zakona (financijske usluge, proizvodi i tržišta, te sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma), takav sustav dužan je uspostaviti neovisno o broju zaposlenih.

Svaki poslodavac koji nije u obvezi prema odredbama Zakona može implementirati sustav prijava nepravilnosti.

OBVEZE POSLODAVCA PREMA NOVOM ZAKONU O ZVIŽDAČIMA

Poslodavac je dužan:

1. donijeti opći akt kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika, i na prikladan način učiniti ga dostupnim svim osobama u radnom okruženju, zajedno sa svim informacijama bitnima za podnošenje prijave nepravilnosti
2. imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika u skladu s općim aktom, na prijedlog A) radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća ili B) najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca, ako radničko vijeće ili sindikalni povjerenik koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća nisu ustanovljeni pri poslodavcu
3. zaštititi prijavitelja nepravilnosti od osvete i poduzeti nužne mjere radi zaustavljanja osvete i otklanjanja njezinih posljedica
4. čuvati podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja, osim ako to nije suprotno nacionalnom pravu
5. osigurati uvjete za vođenje evidencije o prijavama u skladu sa Zakonom
6. poduzeti mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

Do donošenja akta prema novom Zakonu opći akti poslodavca koji su doneseni na temelju (ranijeg) Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“, br. 17/19.) ostaju na snazi. Do imenovanja povjerljive osobe i zamjenika, povjerljive osobe i zamjenici imenovani na temelju (ranijeg) Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (»Narodne novine«, br. 17/19.) nastavljaju obnašati svoje dužnosti.

Za propuštanje udovoljavanja obvezama iz novog Zakona propisana je prekršajna odgovornost.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako:

1. ne donese akt iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno do 23. lipnja 2022. godine (članak 41. stavak 2.)
2. opći akt iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona na prikladan način ne učini dostupnim svim osobama u radnom okruženju, zajedno sa svim informacijama bitnima za podnošenje prijave nepravilnosti (članak 20. stavak 1. točka 1.)
3. ne uspostavi sustav za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti (članak 19. stavci 2. i 3.)
4. ne čuva podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja (članak 20. stavak 1. točka 4.)
5. ne imenuje povjerljivu osobu ili njezina zamjenika iz članka 20. stavka 2. u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno do 23. srpnja 2022. godine (članak 41. stavak 3.)
6. ne osigura uvjete za vođenje evidencije o svakoj zaprimljenoj prijavi sukladno članku 18. (članak 20. stavak 1. točka 5.)
7. ne poduzme mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti (članak 20. stavak 1. točka 6.).

Za te prekršaje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Za te prekršaje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik.

---

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom i ne predstavljaju pravne savjete. Ako imate dodatna pitanja o ovoj temi za koje Vam je potrebna stručna pomoć odvjetnika, obratite se odvjetničkom uredu.

Slobodno nam se obratite oko:

• sastava ili provjere pravilnika o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
• pravilnika o radu
• izrade svih drugih akata iz područja radnopravnih odnosa
• pravne analize već donesenih akata
• usklađivanja s pozitivnim propisima
• ostalih radnopravnih pitanja