Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“ broj 46/2022, dalje: novi Zakon) stupio je na snagu 23. travnja 2022. Ovim Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26. 11. 2019.). 

Prema novom Zakonu svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 50 zaposlenika moraju uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.

Osim njih, i poslodavac koji se bavi jednim od područja na koja se Zakon izričito odnosi iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga novog Zakona (financijske usluge, proizvodi i tržišta, te sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma), takav sustav dužan je uspostaviti neovisno o broju zaposlenih.

Svaki poslodavac koji nije u obvezi prema odredbama Zakona može implementirati sustav prijava nepravilnosti.

OBVEZE POSLODAVCA PREMA NOVOM ZAKONU O ZVIŽDAČIMA

Poslodavac je dužan:

1. donijeti opći akt kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika, i na prikladan način učiniti ga dostupnim svim osobama u radnom okruženju, zajedno sa svim informacijama bitnima za podnošenje prijave nepravilnosti
2. imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika u skladu s općim aktom, na prijedlog A) radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća ili B) najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca, ako radničko vijeće ili sindikalni povjerenik koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća nisu ustanovljeni pri poslodavcu
3. zaštititi prijavitelja nepravilnosti od osvete i poduzeti nužne mjere radi zaustavljanja osvete i otklanjanja njezinih posljedica
4. čuvati podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja, osim ako to nije suprotno nacionalnom pravu
5. osigurati uvjete za vođenje evidencije o prijavama u skladu sa Zakonom
6. poduzeti mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

Do donošenja akta prema novom Zakonu opći akti poslodavca koji su doneseni na temelju (ranijeg) Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“, br. 17/19.) ostaju na snazi. Do imenovanja povjerljive osobe i zamjenika, povjerljive osobe i zamjenici imenovani na temelju (ranijeg) Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (»Narodne novine«, br. 17/19.) nastavljaju obnašati svoje dužnosti.

Za propuštanje udovoljavanja obvezama iz novog Zakona propisana je prekršajna odgovornost.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako:

1. ne donese akt iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno do 23. lipnja 2022. godine (članak 41. stavak 2.)
2. opći akt iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona na prikladan način ne učini dostupnim svim osobama u radnom okruženju, zajedno sa svim informacijama bitnima za podnošenje prijave nepravilnosti (članak 20. stavak 1. točka 1.)
3. ne uspostavi sustav za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti (članak 19. stavci 2. i 3.)
4. ne čuva podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja (članak 20. stavak 1. točka 4.)
5. ne imenuje povjerljivu osobu ili njezina zamjenika iz članka 20. stavka 2. u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno do 23. srpnja 2022. godine (članak 41. stavak 3.)
6. ne osigura uvjete za vođenje evidencije o svakoj zaprimljenoj prijavi sukladno članku 18. (članak 20. stavak 1. točka 5.)
7. ne poduzme mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti (članak 20. stavak 1. točka 6.).

Za te prekršaje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Za te prekršaje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik.

---

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom i ne predstavljaju pravne savjete. Ako imate dodatna pitanja o ovoj temi za koje Vam je potrebna stručna pomoć odvjetnika, obratite se odvjetničkom uredu.

Slobodno nam se obratite oko:

• sastava ili provjere pravilnika o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
• pravilnika o radu
• izrade svih drugih akata iz područja radnopravnih odnosa
• pravne analize već donesenih akata
• usklađivanja s pozitivnim propisima
• ostalih radnopravnih pitanja

Prvi i najvažniji razlog za donijeti pravilnik o radu jest što je navedeno OBVEZA za sve poslodavce koji zapošljavaju najmanje dvadeset radnika i nisu zaključili kolektivni ugovor kojim su uređena sva relevantna pitanja koja propisuje zakon.

Dakle, kad ste zaposlili dvadesetu osobu, neovisno o vrsti zaposlenja (određeno, neodređeno, puno, nepuno radno vrijeme), dužni ste donijeti pravilnik o radu, a što će se provjeravati u provedbi inspekcijskog nadzora u području rada. Kršenje obveza iz Zakona o radu podliježe prekršajnoj odgovornosti.

ZAŠTO DONOSITI PRAVILNIK O RADU AKO NISAM OBVEZAN?

Cilj pravilnika o radu je da se urede prava i obveze stranaka u radnom odnosu, a što je najviše u interesu poslodavca. Na taj se način preveniraju mogući nesporazumi i unaprijed rješavaju problemi koji se redovito pojavljuju u radnopravnim odnosima.

Drugim riječima, oni kojima zakonodavac ne nameće tu obvezu, ne moraju donijeti pravilnik o radu, ali mogu iskoristiti tu mogućnost kao sredstvo da određena pitanja u vezi radnih odnosa urede na način koji im odgovara, sukladno specifičnosti svoje organizacije i djelatnosti koju obavljaju.

Zakon o radu određuje koja se pitanja obavezno uređuju Pravilnikom o radu, ali se njime mogu regulirati sva pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, pa tako i pitanje:

• zabrane natjecanja s poslodavcem,
• prikupljanja osobnih podataka radnika,
• zaštite privatnosti i osobnog života radnika,
• rasporeda radnog vremena i rasporeda korištenja godišnjeg odmora,
• plaća i drugih materijalnih prava radnika,
• naknade štete prema poslodavcu,
• konkretnih razloga za otkaz ugovora o radu,
• neopravdanih razloga za otkaz,
• načina osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika te probni rok,
• načina primanja pismena i sl.

Donošenje pravilnika omogućuje poslodavcu da pri zaključenju ugovora o radu ne ugovara pojedinačno pravo radnika na plaću, godišnji odmor, otkazni rok i radno vrijeme, već da se umjesto toga pozove na pravilnik o radu.

Poslodavci mogu pravilnikom detaljnije urediti obveze radnika specifične za konkretnu djelatnost poslodavca te posljedice propuštanja sukladno tim obvezama, a i navesti kategorizaciju težine tih povreda. Primjerice, poslodavac je ovlašten propisati što su povrede iz radnog odnosa (npr. kašnjenje na posao; neopravdani odlazak s posla prije kraja radnog vremena; krađa radnog materijala; priprema i posluživanje hrane kojoj je protekao rok trajanja; verbalni sukob s drugim zaposlenicima) te pri tome odrediti koja od njih predstavlja „običnu“ povredu, a koja „tešku“ odnosno „osobito tešku“ te sukladno tome predvidjeti pretpostavke za mogućnost otkazivanja ugovora o radu.

Vrlo često poslodavci pravilnikom uređuju pitanje načina dostave odluka iz radnog odnosa, a pogotovo odluke poslodavca o otkazu ugovora o radu.

Poslodavac mora uručiti radniku odluku o otkazu ugovora o radu, međutim, nerijetka je pojava da radnik ne želi ili izbjegava primiti odluku, čime nastoji spriječiti ili barem odugovlačiti prestanak radnog odnosa. Kako biste prevenirali izbjegavanje primitka pismena i nepotrebna odugovlačenja, možete Pravilnikom unaprijed urediti kako će se u tom slučaju izvršiti dostava.

OPĆI I POSEBNI PRAVILNICI U PODRUČJU RADNOPRAVNIH ODNOSA

Poslodavac može donijeti opći pravilnik koji se odnosi na sve radnike kod poslodavca, ali i posebne pravilnike koji se mogu odnositi, primjerice, na pojedina poduzeća, dijelove poduzeća, odnosno na pojedine skupine radnika.

---

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Slobodno nam se obratite oko:

• sastava ili provjere pravilnika o radu
• pravilnika o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
• izrade svih drugih akata iz područja radnopravnih odnosa
• pravne analize već donesenih akata
• usklađivanja s pozitivnim propisima
• ostalih radnopravnih pitanja