1. ŠTO JE TO AUTORSKO DJELO?

Autorskim djelom smatra se bilo koji rezultat stvaralačkog rada koji je toliko poseban da ga nitko drugi ne bi stvorio u potpunosti jednakim.

Primjeri autorskih djela su fotografije, projekti, pisana djela, glazbena djela, slike i drugi likovni izražaji, grafički dizajn, računali programi i dr.

2. ŠTO AKO MI JE NETKO UKRAO IDEJU?

Ideje nisu predmet zaštite autorskog prava, one su slobodne. Autorsko pravo štiti izražaj ideje, čime tek nastaje autorsko djelo.

Ako čekate povoljni trenutak za izražaj svoje ideje, najbolji način da se zaštitite od krađe jest da svoju ideju ni sa kim ne podijelite.

3. TKO SVE MOŽE BITI AUTOR?

Autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo. To može biti profesionalni fotograf, dijete koje izradi crtež ili programeri koji izrade video igricu.

Pravna osoba može biti nositelj prava korištenja autorskog djela koje joj je prenijela fizička osoba – autor.

4. MOGU LI RASPOLAGATI AUTORSKIM PRAVOM?

Autori često ustupaju imovinska prava nad svojim djelima, u zamjenu za plaćanje naknade koja ovisi o korištenju djela.

Ipak, moralna prava autora uvijek su vezana uz osobu autora i ne mogu se prenositi, osim u slučaju smrti autora.

Autor može za drugoga osnovati pravo na temelju kojeg će drugi moći autorsko djelo koristiti na svaki ili na određen način. Tako pravo može biti osnovano kao isključivo ili neisključivo pravo, ograničeno sadržajno, vremenski ili prostorno. Autor je dužan suzdržavati se postupaka koji bi ometali nositelja prava iskorištavanja u izvršavanju njegova prava.

5. U KOJEM OBLIKU MOGU RASPOLAGATI SVOJIM DJELOM?

Da, zakon propisuje da ugovor kojim se stječe pravo iskorištavanja autorskog djela mora biti sklopljen u pisanom obliku.

Izuzetak od ovog općeg pravila odnosi se na mali nakladnički ugovor (ugovor o izdavanju i drugom iskorištavanju članaka, fotografija, crteža, videoisječaka i drugih autorskih priloga u dnevnom i periodičnom tisku, publikacijama ili elektroničkim publikacijama) koji ne mora biti sklopljen u pisanom obliku.

6. ŠTO AKO SAM DOGOVORIO PREMALU NAKNADU?

7. DOKAD TRAJE AUTORSKO PRAVO?

Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na to kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, ako zakonom nije drukčije određeno.

8. KOJI JE OBVEZNI SADRŽAJ AUTORSKOPRAVNOG UGOVORA?

Svaki autorskopravni ugovor mora imati navedeni minimalni sadržaj propisan Zakonom. Tako ugovor mora sadržavati barem djelo na koje se odnosi, način korištenja, naknadu za korištenje djela ili izričitu odredbu da se pravo korištenja osniva bez naknade te osobu ovlaštenu na korištenje autorskog djela.

9. MOŽE LI PREDMET UGOVORA BITI MOJE BUDUĆE DJELO ILI SVA MOJA BUDUĆA DJELA?

Ugovor može biti zaključen i u pogledu autorskog djela koje još nije stvoreno, ali pod pretpostavkom da se njime odredi barem vrsta i način korištenja budućeg djela. Ipak, odredba ugovora o osnivanju prava iskorištavanja na svim autorovim budućim djelima ništetna je.

10. ŠTO MOGU AKO NETKO POVRIJEDI MOJE AUTORSKO PRAVO?

Povrede autorskog prava mogu biti raznolike, ovisno o tome o kojem se konkretno autorskom djelu radi. Postoji nekoliko mogućih razina zaštite autorskog prava i to:

1. građanskopravna,
2. kaznena,
3. prekršajna i
4. upravna.

Najčešća zaštita za koju su zainteresirani autori odnosno nositelji prava je građanskopravna zaštita. Radi zaštite nečijeg prava se pred nadležnim sudom pokreće tužba protiv osobe koja je neovlašteno i bez odobrenja koristila nečije autorsko djelo.

Od te osobe se može tražiti prestanak uznemiravanja, naknada štete, povrat stečenog bez osnove kao i utvrđenje učinjene povrede te objavu pravomoćne presude kojom je sud, makar i djelomično, udovoljio zahtjevu usmjerenom na zaštitu nositeljevih prava.

---

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Koje usluge pružaju odvjetnici za autorsko pravo?

Slobodno nam se obratite:

• ako vas zanima procjena mogućnosti autorske zaštite djela,
• ako vas zanima pravno zastupanje pred sudovima,
• ako trebate sastav ugovora u vezi ustupanja prava korištenja i drugih vrsta ugovora,
• ako niste sigurni koje bi rješenje za vas bilo najprikladnije ili vam je potrebna kombinacija rješenja oko pitanja autorskog prava ili intelektualnog vlasništva.

1. Je li u ugovor uneseno što ste dogovorili?

Obratite pozornost na sadržaj ugovora i provjerite jesu li odredbe u skladu s detaljima koje ste dogovorili. Ako vam nije jasna neka odredba ugovora, inzistirajte na takvoj odredbi koju možete shvatiti i koja predstavlja vašu pravu volju. Vodite računa da ugovori obvezuju i zato ugovor treba biti pisani trag o dogovoru i rezultatima pregovora u svim svojim bitnim sastojcima.

2. Je li se zemljišnoknjižno stanje izmijenilo?

Nekretninu kupujte samo od vlasnika nekretnine koji je upisan u zemljišne knjige. Ne povodite se obećanjima da će „sve riješiti“. Osim toga, prije potpisa ugovora, provjerite još jednom jesu li “papiri čisti” odnosno je li stanje u zemljišnim knjigama u međuvremenu izmijenjeno kao i postoji li naznaka u međuvremenu podnesenih zabilježbi, tereta odnosno neriješenih plombi.

3. Kako je opisan predmet kupoprodaje?

Provjerite odgovara li opis nekretnine onom što ste u naravi odlučili kupiti i je li nekretnina opisana sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama i stanju u zemljišnim knjigama.

4. Jesu li jasni uvjeti plaćanja?

Kupoprodajna cijena je najbitniji sastojak ugovora o kupoprodaji. Pročitajte ugovor još jednom i provjerite shvaćate li zaista koja je (ukupna) cijena i kako će biti plaćena (iz osobnih sredstava ili kreditom), pod kojim uvjetima i u kojim rokovima te uračunava li se kapara u cijenu ili će biti vraćena. Ako vam to nije jasno ili u ugovoru postoje nedorečenosti, inzistirajte na izmijeni tih odredbi.

5. Jesu li vremenski rokovi za plaćanje realni?

Neovisno o tome plaćate li cijenu iz vlastitih izvora ili iz kredita, provjerite jesu li rokovi plaćanja realni. Radije budite umjereno pesimistični i prilikom ugovaranja rokova nemojte zaboraviti da se mogu pojaviti određene komplikacije – primjerice s bankom oko kredita i/ili prebacivanja sredstava. Čak i ako vam banka kaže da će sve biti realizirano za 30 dana, ugovorite dodatnih 15 dana za svaki slučaj.

6. Je li se prodavatelj obvezao “očistiti” nekretninu prije isplate cijene?

Ako ste odlučili kupiti nekretninu na kojoj zemljišnoknjižno stanje nije „čisto“, prije potpisa ugovora još jednom pročitajte ugovor i provjerite jesu li jasne obveze prodavatelja oko brisanja tereta i plombi i koje su vaše mogućnosti ako prodavatelj ne ispuni svoje obveze.  

7. Je li jasno tko plaća porez i koji se porezi plaćaju?

Provjerite je li u kupoprodajnu cijenu uključen porez i je li ugovoreno tko ga plaća. Računajte na to da će te, uz cijenu, dodatno platiti porez na promet nekretnina, osim ako je drugačije ugovoreno.

Dodatno, ako je riječ o novogradnji za koju vam prodavatelj kaže da se ne plaća porez na promet nekretnina, provjerite je li to zaista tako i je li se na to ugovorno obvezao.

8. Možete li odustati od ugovora i može li prodavatelj odustati od ugovora?

Kapara je najčešće novčani iznos koju kupac daje prodavatelju kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da će se ugovor ispuniti.

Opće je zakonsko pravilo da strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem dvostruke kapare. Ipak,  dopušteno je uz kaparu ugovoriti pravo da se kapara smatra odustatninom i da svaka strana može odustati od ugovora gubitkom kapare, odnosno vraćanjem dvostruke kapare.

U zadnje vrijeme prodavatelji inzistiraju da se kapara ugovori kao odustatnina kako bi se zaštitili od tržišnih promjena u vremenu između zaključenja ugovora i njegova ispunjenja, npr. porast cijena, bolji kupci i sl.

Brojni su primjeri gdje su ljudi dogovorili kupnju stanova u izgradnji, dogovorili cijenu i uvjete plaćanja pa nakon godinu dana samo primili obavijest o odustanku od ugovora (uz vraćanje dvostruke kapare). Dvostruka kapara mala je utjeha onima koji nisu očekivali takav ishod pa su već prodali svoje nekretninu, a za ranije dogovorenu cijenu na tržištu više ne mogu pronaći odgovarajući stan.

Stoga prije potpisa ugovora provjerite još jednom jeste li ugovorili kaparu kao odustatninu.

---

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Koje usluge pružaju odvjetnici koje se bave nekretninama?

Kupoprodaja nekretnine nije ni lak ni jednostavan posao pa se preporuča i kupcima i prodavateljima da se obrate osobama ovlaštenima za pružanje pravne pomoći. Brojni sudski postupci ukazuju na to da pri kupoprodaji nekretnina nikad dovoljno opreza. Razumljivo je da kupci žele proći što jeftinije, ali ulijetati u sumnjive i neprovjerene dogovore često ispadne najskuplje rješenje.

Odvjetnik vam može pružiti pravnu podršku tijekom postupka prodaje odnosno kupnje te zaštititi vaša prava i interese.

Oko ovih i svih drugih pitanja koja vas muče, slobodno nam se obratite.



Mnogi izbjegavaju razmišljati unaprijed što će biti s imovinom kada ih jednom ne bude, odgađajući to što duže mogu.

Odluka o tome što će se događati s vašom imovinom za slučaj smrti i poduzimanje pravnih radnji radi realizacije te odluke sastavni je dio odgovornog pravnog, osobnog i financijskog ponašanja.

Bez obzira na to jeste li bili odgovorni i sastavili oporuku i/ili raspodijelili imovinu za života ili ste to propustili učiniti, u trenutku vaše smrti netko će steći vašu imovinu.

Dakle, ako se za to sami pobrinete na vrijeme, imate mogućnost osigurati da to bude na način na koji ste i sami zamislili.

Tako možete spriječiti dugogodišnje sporove uslijed kojih imovina koju ste brižno stjecali cijeli život samo propada.

Ne budite praznovjerni i pravovremeno se informirajte o svojim mogućnostima kako regulirati pitanja imovinskih odnosa za slučaj smrti. 

Svatko je ovlašten da za slučaj svoje smrti oporukom odredi sebi nasljednika (jednostrani pravni posao).

Osim toga, postoji i mogućnost zaključenja nasljednopravnih ugovora odnosno dvostranih pravnih poslova i to ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju te ugovora o ustupu i raspodjeli imovine za života.

Svaki od tih načina ima određene prednosti i nedostatke pa je prvenstveno na oporučitelju da izabere način koji odgovara njegovim željama i potrebama. Važno je naglasiti da je ništav ugovor kojim netko svojem suugovorniku ili trećoj osobi ostavlja svoju ostavinu ili njezin dio, kojim netko otuđuje nasljedstvo kojemu se nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu treće osobe koja je još živa.

OPORUKA

Najčešći oblik raspolaganja imovinom za slučaj smrti je oporuka. Oporuka je dokument u kojem osoba izražava svoju posljednju volju o tome kako da se njezina imovina raspodijeli nakon njezine smrti.

Kad postoji oporuka, takvo (oporučno) nasljeđivanje ima prednost pred zakonskim.

Zakon o nasljeđivanju predviđa nekoliko valjanih oblika oporuke, a najčešće korištene su privatne oporuke i to: 

• vlastoručna – oporuka koju je oporučitelj vlastoručno napisao i potpisao, a korisno je da je na njoj naznačeno mjesto i datum gdje je sastavljena,
• pisana oporuka pred svjedocima – isprava, bez obzira tko ju je sastavio, za koju ostavitelj izjavi pred dva istodobno nazočna svjedoka, da je to njegova oporuka te je pred njima potpiše, a potpisuju se i svjedoci.

Zakon o nasljeđivanju poznaje i usmenu oporuku u izvanrednim okolnostima zbog kojih oporučitelj nije u stanju oporučiti niti u jednom drugom valjanom obliku. Takva oporuka podliježe značajnim ograničenjima te se u praksi rijetko koristi jer se nemogućnost oporučivanja u bilo kojem drugom obliku vrlo restriktivno tumači. Uz to, postoji mogućnost oporučivanja putem javne oporuke, sačinjene uz sudjelovanje javnih tijela. Svatko može oporučiti u obliku javne oporuke, a osoba koja ne može ili ne zna čitati ili se ne može potpisati može u redovitim okolnostima oporučiti samo u obliku javne oporuke.

Ovdje je važno napomenuti da je raspolaganje oporukom podložno ograničenjima. Zakonodavac štiti određene kategorije zakonskih nasljednika te im omogućuje da, ako smatraju da im je povrijeđeno pravo na nužni dio, pobijaju oporuku. Nužni dio se daje samo na zahtjev, a nikada po službenoj dužnosti. Oporučitelj pod određenim uvjetima ipak može isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nužni dio.

Oporuku možete opozvati u bilo kojem trenutku svog života.

Ništav je ugovor kojim se netko obvezuje unijeti neku odredbu u svoju oporuku ili je ne unijeti, opozvati neku odredbu iz svoje oporuke ili je ne opozvati.

UGOVOR O DOŽIVOTNOM I DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU

Kod ugovora o uzdržavanju jedna strana (davatelj uzdržavanja) obvezuje se drugu stranu (primatelja uzdržavanja) uzdržavati, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine. Dok je kod ugovora o doživotnom uzdržavanju prijenos imovine primatelja uzdržavanja odgođen do njegove smrti, kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju prijenos imovine uzdržavanog moguć je odmah. Riječ je o strogo formalnom ugovoru koji mora biti sastavljen u pisanom obliku uz sudjelovanje javnog bilježnika ili suda.

Zaključenje ovih ugovora za posljedicu ima da imovina koja je predmet ugovora ne ulazi u ostavinu pa zakonski nasljednici ne mogu potraživati tu imovinu niti ugovor mogu pobijati zbog povrijeđenog nužnog dijela (kao kod oporuke). 

UGOVOR O USTUPU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA

Riječ je o značajnom ugovoru iz područja nasljednog prava koji je još uvijek premalo prepoznat u praksi.

Predak može poslom među živima svojim suugovornicima, koji mogu biti isključivo potomci i bračni drug, ustupiti i razdijeliti svoju imovinu koja mu pripada. Ustup i raspodjela imovine valjani su samo ako su se s time suglasili svi suugovornici.

Brojni su primjeri gdje ostavitelji za života razgovaraju s potomcima te se dogovore o podjeli imovine nakon njihove smrti. Nažalost, ne smatraju potrebnim da navedeno dogovore u pravno valjanoj formi. 

Događa se često da nakon smrti ostavitelja jedan od nasljednika smatra da je izražena želja ostavitelja i dogovorena podjela za njega nepovoljna i zahtijeva da se ostavina raspodijeli na drugačiji način, a ne prema (usmeno izraženom) dogovoru. Sve navedeno dovodi do trajno narušenih pa i uništenih obiteljskih odnosa, a i do velikih troškova očekivano dugotrajnog i skupog parničenja. Upravo takvu situaciju možete spriječiti i transparentno dogovoriti podjelu imovine koju imate na pravno dopušten i ispravan način.

Osim transparentnosti, zaključenje ugovora znači i da se ne mora voditi ostavinski postupak, što ujedno znači i da nema troškova vođenja tog postupka. Ako nešto od imovine nije raspodijeljeno, tada se nakon smrti ustupitelja za isključivo taj dio imovine vodi ostavinski postupak.

---

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Slobodno nam se obratite:

• ako želite sastaviti oporuku, provjeriti valjanost već sastavljene oporuke ili, pak, opozvati oporuku
• ako vas zanimaju pravne posljedice oporučivanja i raspolaganja imovinom za slučaj smrti
• ako vas zanimaju mogućnosti isključenja potencijalnih (zakonskih) nasljednika
• ako želite zaključiti ugovor o doživotnom odnosno dosmrtnom uzdržavanju
• ako želite raskinuti već zaključeni ugovor o uzdržavanju, neovisno o tome jeste li davatelj ili primatelj uzdržavanja
• ako želite zaključiti ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života
• ako vas zanimaju pravne posljedice zaključenja ugovora o ustupu i raspodjeli, izostanka suglasnosti potomka ili bračnog druga, mogućnosti opoziva i drugo
• ako niste sigurni koje bi rješenje za vas bilo najprikladnije ili vam je potrebna kombinacija rješenja

Saznajte koja su vaša prava i mogućnosti te način na koji ih možete ostvariti.

Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“ broj 46/2022, dalje: novi Zakon) stupio je na snagu 23. travnja 2022. Ovim Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26. 11. 2019.). 

Prema novom Zakonu svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 50 zaposlenika moraju uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.

Osim njih, i poslodavac koji se bavi jednim od područja na koja se Zakon izričito odnosi iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga novog Zakona (financijske usluge, proizvodi i tržišta, te sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma), takav sustav dužan je uspostaviti neovisno o broju zaposlenih.

Svaki poslodavac koji nije u obvezi prema odredbama Zakona može implementirati sustav prijava nepravilnosti.

OBVEZE POSLODAVCA PREMA NOVOM ZAKONU O ZVIŽDAČIMA

Poslodavac je dužan:

1. donijeti opći akt kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika, i na prikladan način učiniti ga dostupnim svim osobama u radnom okruženju, zajedno sa svim informacijama bitnima za podnošenje prijave nepravilnosti
2. imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika u skladu s općim aktom, na prijedlog A) radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća ili B) najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca, ako radničko vijeće ili sindikalni povjerenik koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća nisu ustanovljeni pri poslodavcu
3. zaštititi prijavitelja nepravilnosti od osvete i poduzeti nužne mjere radi zaustavljanja osvete i otklanjanja njezinih posljedica
4. čuvati podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja, osim ako to nije suprotno nacionalnom pravu
5. osigurati uvjete za vođenje evidencije o prijavama u skladu sa Zakonom
6. poduzeti mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

Do donošenja akta prema novom Zakonu opći akti poslodavca koji su doneseni na temelju (ranijeg) Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“, br. 17/19.) ostaju na snazi. Do imenovanja povjerljive osobe i zamjenika, povjerljive osobe i zamjenici imenovani na temelju (ranijeg) Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (»Narodne novine«, br. 17/19.) nastavljaju obnašati svoje dužnosti.

Za propuštanje udovoljavanja obvezama iz novog Zakona propisana je prekršajna odgovornost.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako:

1. ne donese akt iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno do 23. lipnja 2022. godine (članak 41. stavak 2.)
2. opći akt iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona na prikladan način ne učini dostupnim svim osobama u radnom okruženju, zajedno sa svim informacijama bitnima za podnošenje prijave nepravilnosti (članak 20. stavak 1. točka 1.)
3. ne uspostavi sustav za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti (članak 19. stavci 2. i 3.)
4. ne čuva podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja (članak 20. stavak 1. točka 4.)
5. ne imenuje povjerljivu osobu ili njezina zamjenika iz članka 20. stavka 2. u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno do 23. srpnja 2022. godine (članak 41. stavak 3.)
6. ne osigura uvjete za vođenje evidencije o svakoj zaprimljenoj prijavi sukladno članku 18. (članak 20. stavak 1. točka 5.)
7. ne poduzme mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti (članak 20. stavak 1. točka 6.).

Za te prekršaje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Za te prekršaje novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik.

---

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom i ne predstavljaju pravne savjete. Ako imate dodatna pitanja o ovoj temi za koje Vam je potrebna stručna pomoć odvjetnika, obratite se odvjetničkom uredu.

Slobodno nam se obratite oko:

• sastava ili provjere pravilnika o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
• pravilnika o radu
• izrade svih drugih akata iz područja radnopravnih odnosa
• pravne analize već donesenih akata
• usklađivanja s pozitivnim propisima
• ostalih radnopravnih pitanja

Podsjetnik na porez na promet nekretnina – tko ga plaća, a tko ne plaća, koliko iznosi, je li moguća obročna otplata. Na ta i druga pitanja odgovori u nastavku:

1. TKO JE OBVEZNIK PLAĆANJA POREZA NA PROMET NEKRETNINA?

Ako ste stekli nekretninu bilo da ste je kupili, naslijedili ili je odlukom suda utvrđeno da ste vlasnik nekretnine ili na bilo koji drugi način, a  kad se na takvo stjecanje ne plaća porez na dodanu vrijednost – PDV,  obveznik ste poreza na promet nekretnina.

2. TKO JE OSLOBOĐEN PLAĆANJA POREZA?

Najčešći slučaj oslobođenja od poreza je kad je nekretnina „u sustavu PDV-a“. Iako se to pravilo pogrešno izjednačuje s kupnjom „novogradnje“, važno je imati na umu da i novogradnja može biti oporezovana na dva načina: porezom na promet nekretnina ili porezom na dodanu vrijednost (PDV). Upravo zato je kod stjecanja novogradnje bitno utvrditi je li nekretnina u sustavu PDV-a ili nije.

Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji u odnosu na umrlog ili darovatelja.

Zakon su propisana oslobođenja i za neka druga stjecanja, npr. kod razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te pretvorbe društvenog vlasništva.

3. KOLIKA JE STOPA POREZA?

Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 3 posto.

Ipak, ako se nekretnina stječe na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, stjecatelj nekretnine obvezan je platiti porez na promet, s time da se porez umanjuje za posto za svaku godinu uzdržavanja, počevši od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju.

4. TREBA LI PRIJAVITI NASTANAK POREZNE OBVEZE?

U pravilu ne. Nakon ovjere Ugovora o stjecanju nekretnine javni bilježnik automatski informaciju šalje u Poreznu upravu koja nakon toga obračunava iznos poreza. Dakle, samo pričekajte da Vam stigne Rješenje.

Ipak, ako je zaključen ugovor o prijenosu vlasništva nekretnine, a tu ispravu nije ovjerio kod javnog bilježnika, tada je stjecatelj dužan sam nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu gdje se nekretnina nalazi prijaviti promet nekretnina, u roku od 30 dana.

5. POREZNA OSNOVICA

Porezna osnovica je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze.

Porezna uprava utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, u pravilu, iz isprave o stjecanju ako je ukupan iznos naknade koju daje ili isplaćuje stjecatelj približno jednak cijenama koje se postižu ili se mogu postići na tržištu. Ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine, kao što je isplata u novcu, ustupljene druge nekretnine, stvari ili prava, preuzeti dugovi bivšeg vlasnika i drugo.

Ipak, porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze.

6. MOŽE LI SE ULOŽITI ŽALBA NA POREZNO RJEŠENJE?

Da. Ako je obveznik nezadovoljan Rješenjem Porezne uprave kojim je razrezan porez (primjerice jer je razrezan u očito nerealnom iznosu) moguće je podnijeti žalbu u roku od 30 dana od primitka rješenja. U slučaju odbijanja žalbe moguće je pokrenuti i upravni spor, koji ne odgađa izvršenje, ali se u slučaju uspjeha poništava rješenje Porezne uprave.

7. MOŽE LI SE TRAŽITI OBROČNA OTPLATA?

Zaboravili ste na obvezu plaćanja poreza? Mislili ste da u Vašem slučaju ne postoji ta obveza ili ste se financijski rastegnuli preko svojih mogućnosti, a niste očekivali tako ažurno djelovanje porezne uprave?

Podnesite zahtjev za obročnom otplatom, ali budite spremni da ćete platiti kamate.

8. IMAM LI PRAVO NA OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA AKO STJEČEM PRVU NEKRETNINU?

Nemate. Ta mogućnost je ukinuta još 2017. godine.

9. ŠTO DA RADIM AKO MI JE RAZREZAN POREZ, A NA KRAJU IPAK NISAM STEKAO NEKRETNINU?

Porezna obveza poreza na promet nekretnina nastaje u trenutku sklapanja ugovora odnosno drugog pravnog posla kojim se stječe nekretnina pa ćete biti u obvezi platiti porez čak i ako se niste uspjeli upisati kao vlasnik ili ste iz drugih razloga ugovor o kupoprodaji naknadno sporazumno raskinuli. 

Ipak, zakonom je predviđan i postupak obnove postupka (čl. 29. ZPPN-a). Do toga dolazi u sljedećim slučajevima:

1. sporazumni raskid ugovora o prijenosu vlasništva na nekretnini prije nego se obavi prijenos u zemljišnim knjigama na novog vlasnika,
2. odluka suda kojom se raskida ili poništava ugovor.

Ministarstvo financija, Porezna uprava ne donosi rješenje o obnovi postupka zbog raskida ugovora po službenoj dužnosti, već porezni obveznik mora podnijeti prijedlog za obnovu postupka u zakonom propisanom roku.

10. PLAĆA LI PRODAVATELJ POREZ KAD PRODAJE NEKRETNINU?

Jedna je situacija kad vlasnik nekretninu koju ni on ni njegova obitelji nisu koristili za stanovanje prodaje za višu cijenu od one po kojoj je stekao, a pri tome još nije prošlo dvije godine od dana nabave nekretnine.

Druga je situacija kad stjecatelj nekretnine unutar razdoblja od pet godina proda ili na drugi način otuđi više od tri istovrsne nekretnine odnosno obveza nastaje nakon otuđenja četvrte nekretnine iste vrste.

___________________________________________________________________________________________________________

Pružene informacije namijenjene su pomoći prosječnom čitatelju da bolje razumije temu koja se obrađuje člankom. Informacije u članku ne predstavljaju pravni savjet te ne mogu biti tumačene kao pravni savjet. Za pravni savjet obratite se odvjetniku.

Oko ovih i svih drugih pravnih pitanja koja Vas muče oko nekretnina, slobodno nam se obratite.